DILI, 18 maiu 2023 (TATOLI)–Governu no parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Fundu Nasaun Unidade ba Populasaun (UNFPA) no Organizasaun Nasaun Unida (ONU), kinta ne’e, halo lansamentu ofisiál ba relatóriu sensu populasaun tinan 2022.
Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, konsidera sensu ne’e importante tebes ba governante sira tanba sira bele halo desizaun bazeia ba evidénsia, atu nune’e polítika ne’ebé atu dezenvolve efisiente no iha efeitu.
“Informasaun ne’ebe rekolla hosi uma-kain sira importante tebes atu ita bele intende didi’ak populasaun hira, sira-nia hela fatin, no sira-nia kondisaun moris. Liuhosi informasaun ne’ebé rekolla hosi uma-kain sira ita bele hatene loloos imigrante sira hira, ema sira ne’ebé sofre hosi defisiénsia ruma hira no iha ne’ebé. Ho informasaun kona-ba populasaun no uma-kain sira mak ita bele hatene loloos iha ne’ebé atu aloka orsamentu, loke estrada, tau bee-moos, inklui harii eskola no klínika,” Ministru hateten iha ámbitu lansamentu relatóriu sensu populasaun no uma-kain 2022, iha salaun Ministériu Finansa, Aitarak-laran.
Notísia relevante : Sensu populasaun no uma-kain 2022 iha Bobonaro atinje ona 95%
Dadus ne’ebé rekolla hosi uma-kain iha benefísiu barak, la’ós deit ba ukun-nain sira atu prepara intervensaun no foti desizaun ruma, maibe mós ba organizasaun internasionál no sosiedade sivíl ne’ebé servisu direta ho povu, atu nune’e bele fó sai informasaun loloos, empreza bele uza halo analize merkadu hodi halo investimentu, akadémiku sira hodi halo analize kle’an ba aspetu ruma ba dezenvolvimentu.
Sensu populasaun nasionál ne’e ba dahaat iha istória Timor-Leste nu’udar nasaun independente, sensu ba dahuluk hala’o iha tinan 2004, ne’ebé iha tempu ne’ebá populasaun Timor-Leste hamutuk 923.000, no sensu daruak iha tinan 2010 hatudu populasaun millaun ida resin.
Haree ba númeru populasaun sa’e hela de’it iha tinan 20 nia-laran, entre tinan 2015 ne’ebé hala’o sensu ba datoluk no ho sensu ida-ne’e numeru populasaun aumenta 156.000, ka sa’e 13%.
“Aumentu númeru populasaun signifika demanda mós aumenta no ninia implikasaun aumentu iha despeza. Kuandu aumentu iha, demanda boot no iha sorin oferta kiik, maka ita la ses hosi inflasaun. Fatór demográfiku no fatór inflasaun mak halo kada tinan Orsamentu Jerál Estadu sa’e hodi bele responde,” Ministru Rui akresenta.
Rezultadu sensu populasaun 2022 hatudu melloria moris populasaun
Rezultadu hatudu mai konfirma katak populasaun maka hela iha área urbana 28,6%, populasaun hela iha Dili 25% ka 324. 000. Hosi munisípiu neen mak nia populasaun liu 10% husik sira-nia hela fatin iha área rurál mai hela iha área urbana. Nune’e iha futuru oin mai, hakarak ka lakohi, dezenvolvimentu tenke orienta barak liu ba área rurál sira atu nune’e bele kria balansu iha distribuisaun rezultadu dezenvolvimentu entre área urbana no área rurál.
“Rezultadu hosi sensu 2022 ida-ne’e hatudu melloria lubun ida iha moris populasaun nian, ne’ebé importante atu subliña. Ezemplu, iha aumentu iha literásia hosi 67,3% iha tinan 2015 sa’e ba 72,4% iha tinan 2022. Nota katak, literásia a’as liu iha otas 15-19. Interesante liután, ita nota katak literásia iha otas ne’e, iha feto sira 89,2% mak a’as liu fali mane sira 86,9%, asisténsia inan sira atu partu mós sa’e hosi 57% iha tinan 2016 ba 68,8% iha tinan 2022,” nia esplika.
Bainhira haree hosi kondisaun hela fatin no kompara ho kondisaun iha tinan 2015, iha melloria. Ezemplu iha tinan 2015, hela fatin nia didin ho parede semente 38,3%, enkuantu iha iha tinan 2022 sa’e ba 55,9%.
“Sertamente, sensu 2022 hatudu katak populasaun sei kontinua hasoru dezafiu barak, pur ezemplu iha área dezempregu iha otas jovem sira. Importante tebes polítika públika bele orienta liu ba kriasaun kondisaun atu nune’e persentajen populasaun ne’ebé joven barak liu ne’e bele nakfilak ba ‘dividendo demográfico’ ida iha futuru,” Ministru deskreve.
Iha biban hanesan, Ofisiál United Nations Population Fund (UNFPA) interinu, Domingas Bernardo, hateten, UNFPA globalmente no iha Timor-Leste iha istória naruk hodi apoiu sensu, ne’ebé sai hanesan fonte dadus ba dinámika populasaun, ne’ebé importante tebes ba planu dezenvolvimentu sira. Hahú hosi 2004 UNFPA apoia INETL hodi implementa teknolojia modernu iha operasaun sensu inklui utilizasaun tableta durante koleksaun dadus iha tinan 2022.
UNFPA mobiliza fundu no fornese ekipa péritu iha aspetu oin-oin kona-ba sensu atu asegura katak sensu dijitalizadu ba dahuluk liu ne’e hala’o tuir prinsípiu no matadalan internasionál sira.
“Sensu ne’e importante tebes tanba nia hatudu númeru ema, sira-nia lokalizasaun, kondisaun-moris no dadus importante sira seluk ne’ebé esensiál tebes ba dezenvolvimentu. Bainhira laiha dadus forte, mak planeadór Governu no lejizladór sira sei la hatene atu investe loos iha área ne’ebé hanesan eskola, ospitál no estrada sira,” Domingas Bernardo tenik.
Nia konsidera, dadus sensu sei tulun Timor-Leste atu identifika hirak ne’ebé mak sei hela iha kotuk iha parte dezenvolvimentu hanesan feto hira mak iha ona idade naton atubele kous ona oan, hira mak kaben ona, no hira mak kaben sedu.
Nune’e, rezultadu sensu oferese oprtunidade ba Timor-Leste atu identifika posibilidade ba ema millaun 1,34 ne’ebé konta ona iha tinan 2022.
UNFPA habelar tan posibilidade ba feto sira no mós ema foin-sa’e sira atu lidera moris ne’ebé saudável no produtivu. Tanba ne’e, rezultadu sira ne’ebé aprezenta iha relatóriu prinsipál sensu mak kritikál tebes ba intervensaun alvu sira iha área saúde reprodutiva no sexual, violénsia bazeia ba jéneru no programa ba juventude.
Bainhira hala’o sensu populasaun no uma-kain Timor-Leste iha tinan 2022, UNFPA ninia apoiu ba INETL mak hanesan dezenvolve dokumentu ba konseitu projetu hodi subliña estratejia hotu ba kada faze husi preparasaun sensu to’o ba iha dizeminasaun sensu.
Dezenvolve estratejia mapamentu ba sensu no treinamentu ba ekipa mapamentu sensu kona-ba oinsá atu atualiza koordenada geográfika hosi unidade uma-kain no estrutura hotu-hotu uza tableta. Dezenvolve manuál instrusaun ba enumeradór sira no supervizór sira no mós materiál treinamentu uza durante treinamentu ba pesoál sira iha kampu atu asegura treinamentu ne’ebé estandarizadu iha nasaun laran tomak iha tinan 2022.
Aleinde ne’e, UNFPA mós apoiu ba dezenvolvimentu sistema kolesaun dadus ne’ebé uza iha tableta durante kolesaun dadus. Apoiu INETL iha prosesu no análiza ba dadus sensu maibé mós dezenvolve relatóriu prinsipál sensu ne’ebe aprezenta iha loron ohin. Treinamentu ba funsionáriu INETL iha Sistema Informasaun Geográfika (GIS) kona-ba oinsá analiza dadus sensu no hakerek relatóriu-tékniku maibé mos oinsá utiliza versaun ikus husi aparellu mapamentu mak hanaran ARCGIS.
Koordenadór Rezidénsia ONU iha Timor-Leste, Olufunmilayo (Funmi) Abosede Balogun-Alexander, sente onradu no privilejiadu tebes atu reprezenta Nasaun Unida, iha lansamentu relatóriu prinsipál ba sensu populasaun no uma-kain 2022 nian, ne’ebé hanesan pasu importante ida hodi atinje planu sira dezenvolvimentu nasionál nian no kontribui mós ba konkretizasaun objetivu globál sira ba dezenvolvimentu sustentável nian.
“Ha’u hatene katak ida ne’e hanesan servisu boot ida atu re-aliña fali atividade resenseamentu nian, hafoin pandemia COVID-19 ne’ebé hapara atividade resenseamentu iha nasaun barak inklui Timor-Leste. Sistema Nasaun Unida nian sente orgullu tebes atu sai hanesan parseiru prinsipál ida ba Governu Timor-Leste iha implementasaun Sensu Populasaun no Uma-Kain tinan 2022 nian,” Koordenadór Rezidénsia ONU dehan.
Lansamentu ne ‘e hanesan marku importante ida, tanba rezultadu Sensu nian to’o iha tempu ne ‘ebé loos bainhira Timor-Leste remata ona relatóriu Revizaun Nasionál Voluntária informasaun Sensu nian sei fó ba análiza.
“Ha’u hakarak rekoñese kompromisu esepsionál Governu nian hodi garante katak sensu tinan 2022 nian ne’ebé hala’o liuhosi finansiamentu 80% hosi orsamentu Sensu nian iha tinan 2022. Ida-ne’ e kontribuisaun boot no merese atu rejistu nu’udár prátika ida ne’ebé di’ak liu ba sensu tinan 2022 nian iha Timor-Leste,” nia tenik.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina