iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Bankada FRETILIN laiha objesaun ba programa IX Governu Konstitusionál

Bankada FRETILIN laiha objesaun ba programa IX Governu Konstitusionál

Xefe bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres. Imajen Tatoli/António Daciparu.

DILI, 18 jullu 2023 (TATOLI)—Xefe bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres, hateten bankada FRETILIN laiha objesaun (dúvida) ba programa IX Governu konstitusionál.

Notísia Relevante: Governu kontinua implementa PED Setór Saúde 2011-2030 garante prestasaun serbisu di’akliu

 “Ba IX Governu nian programa ida-ne’e, em prinsípiu Bankada FRETILIN, laiha objesaun. Dala ida tan, laiha objesaun, muitu menus, atu hato’o rejeisaun. Ba dala uluk, lori Bankada Parlamenár FRETILIN nia naran, hato’o nia apresu ba IX Governu konstitusionál lideradu hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé konsege formula ona nia programa Governasaun ba tinan lima nian, mak ohin dadaun ne’e, Parlamentu Nasionál liuhosi nia reprezentante povu sira hahú halo debate apresiasaun,” nia hateten iha loron dahuluk debate programa IX Governu konstituisionál iha plenária PN, tersa ne’e.

IX Governu Konstitusionál ida-ne’ebe hetan duni lejitimidade demokrátika tomak, atu aprezenta programa mai iha Parlamentu Nasionál no kaer ukun hodi kumpre mandatu konstitusional, basá, povu mak fó ona konfiansa liuhosi urna iha eleisaun lejislativa.

Iha rejime demokrátiku, partidu ne’ebé manán eleisaun mak ba kaer ukun, ukun ho maiória ka minoria, ho koligasaun ka sem koligasaun, partidu sira-ne’ebé la manán eleisaun biar la ukun, maibé kontribui nu’udar opozisaun.

Nia dehan, IX Governu Konstitusionál nia ezisténsia ho nia programa governasaun ne’e, mak sei kompleta no fó kontinuidade ba esforsu koletivu sira iha prosesu konstrusaun no konsolidasaun Estadu–nasaun, ne’ebé hahú kedas ona hosi 28 novembru 1975, kontinua hikas iha era restaurasaun idependénsia to’o ohin loron, ho Governu oioin mak mosu no substitui malu ona, hosi I Governu to’o VIII Governu Konstitusionál.

Ho Governu sira-ne’e nia esforsu sira, apezar nasaun no Estadu jovem, Timor-Leste konsege ona fó pasu mesak boboot, tranzita hosi nasaun post-konflitu ba iha dezenvolvimentu, hari’i no hahi pás no estabilidade, halo ona buat barak maibé barak liu mak presiza no tenke halo iha vertente oioin.

Nu’udar nasaun no Estadu soberanu, timoroan hotu sei hamutuk embarka iha ajenda nasionál foun ba transformasaun ekonómika no ba modernizasaun sosiál, hamutuk konsolida koezaun sosiál, kombate asimetria no pobreza, atu Timor-Leste sai duni pais ida kredivél, abertu, no favorável ba investimentu esternu.

“Ba IX Governu nian programa ida-ne’e, em prinsípiu Bankada FRETILIN laiha objesaun. Dala ida tan, laiha objesaun, muito menu, atu hato’o rejeisaun. Maibe, ami iha pergunta barak no observasaun krítika ruma ba parte balun hosi dokumentu ne’e,” nia hateten.

Atu dehan lolos ne’e, mak ne’e, ±90% programa iha dokumentu ne’e, foti hosi programa VIII Governu Konstitusionál nian, Governu ne’ebé PM rasik mak forma no hola parte durante metade hosi nia mandatu, programa sira-ne’e balun ita rekoñese seidauk implementa karik maibé barak mak hahú halo implementasaun, no hetan ona progresu no rezultadu.

Maibe, iha dokumentu programa ne’e rasik mensiona kona-ba períodu 2017 to’o 2023 hanesan períodu estagnasaun, períodu violasaun sistemátika ba sistema, lei sira, no regra sira boa-governasaun no transparénsia.

Loos duni, kada Governu, iha nia defisiénsia no nia propriu exitu, maibé, esforsu koletivu hosi Governu dahuluk sira-ne’e hotu inklui VII no VIII Governu nia esforsu mós, mak ita rejista Timor-Leste nia progresu signifikativu sira kona-ba kresimentu ekonómiku no redusaun pobreza.

“Ohin loron, Timor-Leste sai nu’udar pontu referénsia iha jestun fundu soberanu, iha demokrasia, iha liberdade espresaun no seluk tan.  Hanesan ezemplu, indise demokrásia, indise korupsaun, enfrenta krize pandemia COVID-19, hetan apresiasaun hosi organizasaun mundiál saúde. Entaun, pergunta mak ne’e, senór PM sasukat saída mak ita uza hodi hateten tinan neen ukun VII no VIII Governu nu’udar períodu estagnasaun no nakonu ho violasaun sistematika,” nia hateten.

Nune’e, nia hateten, hein katak hein Governu bele fó resposta ruma kona-ba pergunta, “Senór PM, sasukat saída mak ita uza hodi hateten tinan neen ukun VII no VIII Governu nu’udar períodu estagnasaun no nakonu ho violasaun sistematika?”

“Antes termina intervensaun badak ida-ne’e, ha’u hakarak afirma iha fatin ida-ne’e, uma fukun povu Timor-Leste nian, katak FRETILIN nu’udar opozisaun ativu no konstrutiva, hakarak IX Governu Konstitusionál ne’e ukun to’o rohan hosi nia mandatu” nia dehan.

To’o ona tempu, nia hateten, atu hamosu no haburas kultura polítika demokrátika foun iha Timor-Leste, katak partidu ne’ebé mak manán eleisaun, hetan ka lahetan maiória iha PN ida ne’e, nia mak kaer ukun no ukun to’o rohan, no labele hamonu Governu ida iha dalan klaran satán iha kedas inisiu ka sumba programa Governu ida, konfiansa povu ne’ebé hatudu ona iha urna, mak prevalese inteerese hotu-hotu.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       :  Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!