iklan

MUNISÍPIU, SAÚDE, VIKEKE

Ekipa diagnóstiku identifika uma-kain 60 iha Fatudere Viqueque konsumu bee la seguru

Ekipa diagnóstiku identifika uma-kain 60 iha Fatudere Viqueque konsumu bee la seguru

Atividade aprezentasaun diagnóstiku partisipativu liuhosi programa saúde iha família, Ministériu Saúde iha suku Fatudere, Viqueque, segunda (28/08/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 28 agostu 2023 (TATOLI)–Ekipa diagnóstiku partisipativu hosi programa saúde iha família, Ministériu Saúde, identifika uma-kain 60 iha suku Fatudere, postu administrativu Viqueque, munisípiu Viqueque konsumu bee la seguru.

Médika postu saúde Fatudere, Marcia Soares Fereira, hateten, abitante lokál durante ne’e asesu bee hosi posu maibé ho kondisaun ho ladún di’ak, bainhira atu uza bee tenke halo bee dalan iha bee matan posu nune’e labele kontamina bee posu.

“Kona-ba ijiene, abitante sira labele fase roupa iha bee posu tanba bele kontamina ba bee ne’ebé konsumu. Ami identifika uma-kain 60 maka konsumu bee la seguru tanba antes ne’e ami bá vizita uma-kain sira, ami husu kona-ba bee hemu, sira dehan hafoin kuru hosi bee posu, sira konsumu kedas, ida-ne’e lori moras ba ita. Tanba bee ne’ebé ita kuru hosi posu bainhira la nono batéria sira iha bee laran sei moris nafatin, entaun bele fó moras ba kabun no diareia iha tempu udan,” Marcia Soares informa hafoin ramata aprezentasaun rezultadu diagnóstiku partisipativu, iha suku Fatudere, segunda ne’e.

Hosi uma-kain 152 iha suku Fatudere, ekipa saúde identifika uma-kain 60 konsumu bee la seguru, enkuantu uma-kain 92 konsumu bee seguru liuhosi posu tanba nono no enxe iha balde hodi taka metin maka foin sira konsumu.

Aleinde ne’e, identifika no rejista moras diareia hamutuk na’in-10, moras ISPA 63, pneunomia neen, prezuntivu tuberkolojia 10, tuberkuloze pozitivu nain-tolu, teñia 17, ho totál moras hadaet hamutuk 118.

Notísia relevante : PNDS Viqueque sei implemeta projetu bee-moos hamutuk 21

Ekipa saúde mós identifika maioria abitante suku Fatudere soe lixu iha uma sorin tanba laiha fatin lixu jerál.

“Ida-ne’e mós ami haree sai impaktu ladi’ak ba ambiente no prejudika saúde tanba hosi foer bele hadaet moras. Ami mós haree abitante sira la uza sentina no soe foer boot arbiru,” nia akresenta.

Iha fatin hanesan, Administradór munisípiu Viqueque, Januário Soares ‘Bolly’, fó hanoin ba abitante suku Fatudere, bainhira kehe bee posu tenke kria kondisaun atu nune’e bee moos labele sai kontaminadu.

“Ita-nia saúde presiza investe, ita bele hein gratuita, maibé ita lakohi esforsu hodi kria kondisaun, liu-liu ambiente hanesan bee bainhira kontaminadu maka ita konsumu bele hetan moras. Tanba ne’e ha’u hanoin presiza tau atensaun ba ambiente. Kona-ba sentina, ha’u aviza ona ba xefe suku sira, katak orsamentu hosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no Mão de Obra presiza harii mós sentina atu ita-nia abitante sira uza, do que sentina iha área livre sira,” Autoridade munisipál fó hanoin.

Nune’e mós, Xefe suku Fatidere, Paul S. Filipe, hateten, autoridade komunitária sei halo identikasaun liután abitante sira ne’ebé la asesu bee.

“Depois maka ami kria planu ruma hodi kehe posu ka dada bee ba abitante sira. Ami sei kolabora ho parte relevante hodi apoia no ami sei halo karta ba parte saúde hodi apoia ai-moruk hamate batéria sira iha bee,” nia tenik.

Atividade aprezentasaun diagnóstiku partisipativu hetan partisipasaun hosi ekipa Servisu Saúde Viqueque, Diretór liña ministeriál, Autoridade suku, veteranu inklui abitante suku Fatudere.

Jornalista     : Vitorino Lopes da Costa

Editora         : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!