iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Tenke valoriza lutadór sira no hametin liután rekonsiliasaun, dehan Assanami

Tenke valoriza lutadór sira no hametin liután rekonsiliasaun, dehan Assanami

Mariano Assanami Sabino. Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 30 agostu 2023 (TATOLI) – Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano ‘Assanami’ Sabino, husu ba ema hotu ne’ebé ohin loron goza liberdade iha ukun rasik-an ne’e atu hamutuk nafatin hanesan uluk hodi valoriza sakrifisiu ne’ebé lutadór sira halo ona ba rai ida ne’e.

Assanami mós husu atu ema hotu hateke ba terus hotu iha pasadu hodi kontinua hakat bá oin ho esperansa hodi hametin liután rekonsiliasaun no fraternidade umana.

“Ba joven, mate-restu no inan-aman sira hotu, ohin ita selebra tinan 24 ita-nian luta, ita presiza orgullu no fó onra ba povu tomak ne’ebé halo determinasaun iha 1999. Iha situasaun ida difísil, sira hatudu duni brani hodi hamriik bá tuu duni independénsia ida ne’e”, governante ne’e dehan hafoin kari ai-funan iha semitériu Santa Krús hodi asinala Loron Konsulta Populár 30 agosto, ohin.

Nia husu ba ema hotu ne’ebé ohin atu hamutuk reforsa fali tan mehi povu nian, maske barak mak ohin la hamutuk hodi goza independénsia ne’e, maibé ba ema sira hotu ne’ebé sei moris tenke kontinua realiza mehi ne’ebé maka lutadór sira halo ona ba rai ida ne’e.

“Ita hotu ne’ebé ohin goza liberdade ne’e tenke tula nafatin iha ida-idak nia kabás katak tenke halo buat di’ak ruma ba rai ida ne’e atu lori estabilidade hodi garante liberdade ba ema ida-idak”, dehan.

Tuir Asanami, ohin loron ema ida-idak iha nia partidu no organizasaun, maibé mesak ida de’it mak timoroan ne’ebé mai husi hun ida no abut ida. Tanba ne’e, tenke dignífika rai ida ne’e hodi hetan forsa no hametin liután unidade entre ema.

Ba timoroan sira ne’ebé luta ona iha pasadu no lori nasaun ne’e hetan nia liberdade, ba joven rezisténsia sira ne’ebé uluk envolve iha arte marsiál no rituál sira hotu ne’ebé dedika ona sira-nian an ba determinasaun rai ida ne’e, Assanami husu atu kontinua kuda metin kultura familiár, pás no hakmatek.

“Tanba liberdade ne’ebé ohin loron hetan ne’e sosa husi mate, husi ruin no raan ne’ebé fakar ona iha rai ne’e nia leten. Feto ka mane, ki’ik ka boot, fraku ka forsa, hotu-hotu tenke iha direitu atu goza nia liberdade hodi moris ho hakmatek”, dehan.

Nia solisita mós ba membru Governu hotu ne’ebé kaer ukun tenke onestu no dedika-an ba serbisu hodi kontinua realiza mehi lutadór sira-nian. Serbisu ho transparénsia, ho responsabilidade hodi lori dezenvolvimentu no prosperiedade ba povu no nasaun.

Iha komemorasaun Loron Konsulta Populár ba dala-24 ne’e ho misa agradesimentu ba Maromak no ba povu hotu ne’ebé kontribui ona ba luta ne’ebé realiza iha igreja Imaculada da Conceição Balide prezide husi amu selebrante padre Ângelo Salsinha no padre César Magno. Misa ne’e partisipa husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, membru Governu no sarani sira.

Depois misa hotu-hotu la’o ain husi igreja Balide bá semitériu Santa Krús hodi kari ai-funan atu fó omenajen ba eroi libertasaun pátria sira ne’ebé maka husik ona mundu ne’e ba kauza Timor-Leste nia ukun rasik-an.

Rekorde katak iha loron 30 agostu 1999, timoroan sira dezloka bá sentru votasaun atu hili kontinua hamutuk ho Indonézia ka hili ukun rasik-an. Maioria vota ba independénsia ne’ebé mak nia rezultadu anunsia iha 04 setembru.  Rezultadu ne’e fó sai husi Sekretáriu-Jerál ONU, Kofi Annan, ne’ebé hatudu katak 94.388 (21,5%) vota a favór ba proposta autonomia aprezenta husi Indonézia no 344.580 (78,5%) rejeita.

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!