iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Helder Lopes komprometidu dezenvolve BCTL nu’udar instituisaun finanseira seguru

Helder Lopes komprometidu dezenvolve BCTL nu’udar instituisaun finanseira seguru

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, asiste juramentu Governadór BCTL foun, Helder Lopes, iha ámbitu simu pose, iha resintu BCTL, Akait, kuarta (13/09/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 13 setembru 2023 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, kuarta ne’e, fó pose ba Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) foun, Helder Lopes ba mandatu tinan-neen (2023-2029), ne’ebé posível iha extensaun.

Hafoin juramentu, Governadór BCTL emposadu deklara sei servisu hamutuk ho funsionáriu tomak hodi  hadi’a no dezenvolve banku ne’e nu’udar instituisaun ne’ebé atua nia polítika no programa ho independente, profisionál no integridade ba dezenvolvimentu setór finanseriu ne’ebé seguru, efisiente, inklusivu, kompetitivu, no sustentável hodi fasilita dezenvolvimentu no kresimentu sosiu-ekonómiku iha Timor-Leste.

“BCTL hetan mandatu hosi Estadu atu halo polítika monetária no dezenvolve setór finanseiru ho objetivu atu mantein estabilidade presu iha rai- laran, haburas no mantein sistema finanseira bazeia ba prinsípiu merkadu livre no apoia polítika ekonómika Governu nian,” Helder Lopes hateten hafoin simu pose iha resintu BCTL, Akait.

Notísia relevante : PM Xanana iha esperansa Governadór foun mantein independénsia BCTL

Governadór BCTL foun, Helder Lopes. Imajen Tatoli/António Daciparu

Helder afirma, papel espesífiku tolu hosi setór finanseiru hodi apoia dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku no moris di’ak povu nian maka fasilita mobilizasaun rekursu finanseiru ka sai intermediáriu hosi poupansa tantu nasionál no internasionál ba investimentu no konsumu ne’ebé hamosu proveitu boot.

Papel daruak maka fornese sistema no servisu pagamentu di’ak hodi fasilita atividade ekonómika no povu nia moris. Enkuantu papel ikus maka fornese produtu no servisu finanseiru ba ajente ekonómiku, uma-kain no individuu sira atu masimiza retornu no minimiza ka evita risku.

Governadór ne’e esklarese, atinjimentu ne’ebé BCTL iha durante ne’e maka nu’udar instituisaun ne’ebé transforma-an hosi Autoridade  Bankária no Pagamentu Timor-Leste ka Bank of Payment Authority (BPA) ba BCTL konsege estabelese no implementa planu mestre ba dezenvolvimentu setór finanseiru iha Timor-Leste ba períodu 2014-2025.

Atinjimentu seluk maka promove sistema pagamentu ho introdusaun sistema R-Timor no P24, promove asesu ba servisu finanseiru, ne’ebé inklui introdús no jere eskema garantia kréditu hodi fasilita kréditu ba empreza lokál sira ho eskala mikro, kiik no médiu iha setór produtivu no prinsipál sira. Aleinde ne’e, koordena ho Governu liuhosi Ministériu Finansa hodi halo jestaun prudente ba investimentu Fundu Petrolíferu, nune’e rezulta ona retornu kumulativu liu biliaun $8. Maibé, sei iha problema no dezafiu sistemáku barak inklui dezenvolvimentu setór finanseiru iha faze inísiu sei kiik no iha likidéz barak ne’ebé seidauk kanaliza ba ekonomia liuhosi kréditu.

Asesu kréditu ba setór privadu limitadu

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão (klaran), kaer liman hamutuk ho Governadór BCTL sesante, Abraão de Vasconcelos (karuk) no Governadór foun, Helder Lopes (loos), iha ámbitu tomada pose ba Governadór BCTL foun, iha resintu BCTL, Akait, kuarta (13/09/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

Helder Lopes nota, durante ne’e asesu ba kréditu, liu-liu ba setór privadu sei limitadu tebes. Timor-Leste iha de’it 17% kréditu ba setór privadu ba Produtu Internu Brutu (PIB), kompara ho 92,7% iha rejiaun pasífiku no 171% iha rejiaun Ázia no Pasifiku. Kréditu individuu ba konsumu barak liu reprezenta 51%, kompara ho kréditu ba investimentu iha setór produtivu, hanesan agrikultura no turizmu atu diversifika ekonomia.

“Kréditu ne’ebé limitadu ho funan boot tanba limitasaun iha sistema garantia no kuadru legál atu reforsa kontratu, laiha padraun kontabilidade, istória kréditu ne’ebé limitadu, liu-liu hosi setór privadu sira no ambiente emprendedorizmu ba empreza mikro, kiik, no médiu ne’ebé seidauk buras,” Governadór esplika.

Maski iha progresu balun tanba populasaun adultu ne’ebé iha konta bankária foin 64% iha tinan 2022, maibé presiza servisu maka’as hodi iha servisu finanseriu ne’ebé abranje ka inklusivu ba ema hotu.

Aleinde ne’e, iha limitasaun ba utilizasaun instrumentu politíka monetária tanba Timor-Leste uza hela Dollar Norte Amerikanu nu’udar rejime moeda ofisiál.

“Objetivu dezenvolvimentu setór finanseiru ba tempu naruk maka Timor-Leste atu iha sistema finanseira di’ak no forte hodi apoia kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku inklusivu no sustentável,” Antigu Ministru Finansa tenik.

Estratejia no programa

Atu rezolve problema no dezafiu ne’ebé iha no atinje objetivu mak BCTL sei implementa estratejia no programa prioridade hanesan:

  1. Kontinua hadi’a pre-kondisaun fundamentál sira hanesan hadi’a kapasidade institutionál BCTL nian ho rekursu umanu ne’ebé kompetente no profisionál, sistema no ambiente servisu ne’ebé kondusiva, no promove kultura servisu ne’ebé orientadu ba rezultadu atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia ein jerál hodi estabelese no hadi’a kuadru legál nesesáriu no relevante atu responde ba nesesidade agora no atu hametin aliserse ba setór finanseiru ne’ebé nia dezenvolvimentu dinámiku, lalais, no iha ezijénsia ne’boot no hametin koordenasaun ho Governu, institutisaun finanseira no seguru, setór privadu, parseiru dezenvolvimentu, no entidade relevante sira seluk atu hamutuk dezenvolve setór finanseiru nu’udar parte integrante hosi dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste;
  2. Implementa planu mestre ba dezenvolvimentu setór finanseiru iha Timor-Leste. Ho lideransa BCTL sei estabelese ekipa traballu ba dezenvolvimentu setór finanseiru atu implementa planu mestre ezistente to’o tinan 2025 atu prepara no implementa planu mestre foun ba dezenvolvimentu setór finanseiru iha Timor-Leste;
  3. Apoia Governu atu implementa nia programa kona-ba estabelesimentu Banku Dezenvolvimentu Timor-Leste (BDTL), estabelesimentu Timor-Leste Investment Corporation (TLIC) hodi mobiliza kapitál ba investimentu, estabelese títulu tezouru, ekonomia dijitál, hametin jestaun investimentu Fundu Petrolíferu, no halo jestaun di’ak ba Fundu Reserva Seguransa Sosiál hodi kontribui ba kresimentu anuál husi investimentu setór privadu no atinje kresimentu ekonómiku 5% kada tinan;
  4. Apoia reforma institutionál no lejizlativa hosi Governu atu hadi’a sistema kolaterál, reforsa kontratu, padraun kontabilidade, no promove ambiente emprendedorizmu hodi fasilita sistema kréditu ba kresimentu setór privadu no ekonomia iha Timor-Leste. BCTL sei partikularmente kontribui liuhosi estabelese sistema, kuadru legál, no infrastrutura finanseira hodi promove tranzasaun seguru, pagamentu dijitál, promove edukasaun finanseira, kontinua implementa eskema garantia kréditu, no enkoraja no fasilita estabelesimentu institusaun finanseira ne’ebé seguru no mobilizasaun rekursu finanseiru hosi rai-li’ur mai Timor-Leste;
  5. Promove dijitalizasaun finanseira iha ámbitu dijitalizasaun ekonómika hodi hametin efisiensia no inkluzaun finanseira. Timor-Leste iha oportunidade boot atu harii setór finanseiru ho baze ba dijitál tanba dezenvolvimentu setór finanseiru sei iha faze inísiu no sei ki’ik. BCTL sei servisu hamutuk ho Governu no institusaun finanseira sira atu asegura katak ita estabelese no dezenvolve setór finanseiru ho baze ba dijital ho loos tanba implementa estratejia  loos, inklui estabelese kuadru legál ne’ebé forte no infrastrutura apropriadu;
  6. Servisu hamutuk ho Governu no parseiru sira hodi hametin jestaun prudente ba investimentu Fundu Petrolíferu, nu’udar rekursu finanseriu úniku Estadu atu fó retornu másimu ba investimentu no finansia despeza Estadu hodi fó benefísiu sósiu-ekonómiku;
  7. Tanba Timor-Leste sei utiliza Dollar Norte Amerikanu nu’udar rejime moeda ofisiál, nune’e BCTL iha limitasaun ba utilizasaun instrumentu monetáriu. Nune’e, BCTL sei halo estudu kompreensivu hodi avalia vantajen no dezvantajen sira, no bazeia ba rezultadu estudu maka sei halo desizaun própria iha futuru ba rejime moeda ofisiál bazeia ba prinsípiu no objetivu atu fó benefísiu masimu ba dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku Timor-Leste.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!