DILI, 13 setembru 2023 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, kuarta ne’e, fó pose ba Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) foun, Helder Lopes, ba mandatu tinan-neen, 2023 to’o 2029.
Iha diskursu, Xefe Governu fó votu susesu ba jerente foun banku no iha esperasan bele mantein independénsia.
“Ha’u halo votu susesu ba mandatu Governadór foun nian, atubele mantein independénsia Banku Sentrál, maibé independénsia ida-ne’e la signifika alienasaun, katak nia prezensa no akonsellementu iha importánsia boot tebes ba dezenvolvimentu nasionál liuhosi ninia kapasidade tékniku, ne’ebé tenke kontinua hadi’a no moderniza ho partisipasaun ativa, ho konsiente no imparsiál ba komprimenta objetivu dezenvolvimentu nasionál,” PM Xanana dehan iha ámbitu pose jerente foun banku, iha resintu BCTL, Akait.
Xefe Governu fiar katak Banku Sentrál bele sai hanesan parseiru importante ba Governu, nu’udar instituisaun ne’ebé sólida no independente kona-ba definisaun polítika nasionál ne’ebé bele lori país ba progresu, prosperidade no bem-estar timor-oan hotu.
Notísia relevante : Prezidente Repúblika dekreta ezonerasaun Helder Lopes hosi Vise-Ministru Finansa
Xanana konsidera ámbitu ne’e hanesan pasu importante ida ba país tanba BCTL hanesan reguladór finanseiru ne’ebé fundamentál tebes ba konsolidasaun setór ekonómiku nasionál, tanba konsolidasaun Estadu Direitu ida sei labele halo bainhira laiha instituisaun kredível ne’ebé responsabiliza ba sistema finanseiru no halo jestaun ba Fundu Petrolíferu ne’ebé hanesan rikusoin nasionál, ho transparénsia no independénsia.
“Tanba ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia konfiansa tomak iha Governadór foun Banku Sentrál. Ha’u fiar katak Helder Lopes ne’ebé ohin simu funsaun hanesan líder instituisaun ne’e bele halo ho responsabilidade hanesan ema ne’ebé simu kompromisu servisu públiku perante Estadu no povu Timor-Leste,” nia akresenta.
Biban ne’e, Primeiru-Ministru hato’o gratidaun no apresu ba antigu Governadór BCTL, Abraão de Vasconcelos, ne’ebé lidera banku ho empeñu, profisionalizmu no integridade durante períodu rua ka iha tinan 12-resin nia laran.
Independénsia no kooperasaun
Xefe Governu deskreve, dalan naruk ne’ebé nasaun liu ona desde kriasaun Autoridade Bankária Pagamentu, no transformasaun hosi ne’e iha tinan 2011 mosu BCTL hanesan maturasaun demokrátika Estadu ne’ebé prestasaun konta transparénsia ho independénsia hanesan fatór xave Estadu direitu demokrátiku ne’ebé la’o tuir duni objetivu nasionál dezenvolvimentu setór ekonómiku no sosiál.
“Se laiha setór finanseira ne’ebé efisiente no efikásia, ita sei labele defende interese nasionál. Governadór BCTL sesante kompreende responsabilidade ida-ne’e no ha’u fiar katak Governadór foun mós sei fó kontinuidade ba legadu ida-ne’e,” Xanana tenik.
Nia dehan, relasaun entre Governu Timor-Leste ho Banku Sentrál hanesan independénsia no kooperasaun, ne’ebé hosi relasaun saudável entre instituisaun rua ne’e depende prestíjiu Estadu timor-oan, susesu nasaun, no futuru timor-oan tomak nian.
“Karik ita presiza hanoin hikas papel fundamentál ne’ebé Banku Sentrál iha ba país ne’e, tanba ne’e instituisaun diskreta ne’ebé sosiedade Timor ladún hatene to’o loron ida nia la kumpre ona ninia papel ho efisiénsia no profisionalizmu, ita bele dehan tan katak importánsia Banku Sentrál ne’e nian só ema bele haree iha loron ne’ebé nia falla ‘redondamente’ ka falla hotu kedan hala’o nia misaun,” PM realsa.

Xanana nota mós katak, setór finanseiru okupa fatin krusiál iha kontributu ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste. Kabe ba Banku Sentrál mobiliza rekursu poupansa país ho forma efikásia no efisiénte, nomós jere rekursu hanesan kapitál investimentu estranjeiru. Hosi parte seluk, Banku sentrál reprezenta papel fundamentál iha ezekusaun pagamentu ne’ebé inerente ho dinámika ekonómika no dezenvolvimentu komersiál, motór kresimentu ekonómiku, konsekuentemente, ho bem-estar sidadaun nian,” Primeiru-Ministru subliña.
Nia haree, kestaun ne’e inklui dezenvolvimentu setór privadu ho kriasaun empregu ne’ebé asosiadu nomós ba asaun reguladora ne’ebé nia prátika ba banku komersiál sira iha Timor, ne’ebé apoia dezenvolvimentu ekonómiku país nian.
“Tanba razaun hirak ne’e mak ha’u hein katak Banku Sentrál ho lideransa foun ne’e bele kumprienia papel hanesan Governu nia parseiru hodi hasoru dezafiu país nian no bele akonsella Governu Timor-Leste atu mantein estabilidade sistema finanseiru nasionál,” Xefe Governu adianta.
Hafoin diskursu, Primeiru-Ministru sina plaka BCTL ne’ebé prepara desde tinan 2011 liubá. Momentu transforma Autoridade Bankária Pagamentu ba BCTL, maibé momentu ne’ebá Xanana la marka prezensa, tanba ne’e iha ámbitu pose Governadór foun maka bele realiza asinatura.
Antes ne’e, BCTL transforma hosi Autoridade Bankária no Pagamentu Timor-Leste, ne’ebé estabelese hosi regulamentu nú.2001/30 UNTAET.
Nune’e, BCTL kria bazeia ba lei Parlamentu 5/2011 hanesan Banku Sentrál ne’ebé iha funsaun ba polítika monetária ho objetivu manter estabilidade presu, nesesária ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku, ne’ebé iha poder atu regula no kontrola moeda no merkadu finanseiru, fó lisensa no superviziona instituisaun finanseira ne’ebé estabelese iha país.
BCTL iha funsaun no relasaun ho Parlamentu Nasionál no Governu atu salvaguarda independénsia institusionál.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina