iklan

HEADLINE, SAÚDE

Empreza Koreia selebra akordu ho MPRM atu prosesa CCS iha Kampu Bayu Undan

Empreza Koreia selebra akordu ho MPRM atu prosesa CCS iha Kampu Bayu Undan

Ministru Petroleu no Rekursu Minerais Francisco da Costa Monteiro, bainhira selebra MoU ho representante kompania SK E&S,LTD husi Koreia do Sul iha salaum MPRM, Farol dili 17 novembru 2023. Foto Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 20 novembru 2023 (TATOLI) – Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM) no Empreza Koreia Sul, SK E&S, asina kooperasaun, ho objetivu atu prepara hodi prosesa kapturasaun no armajenamentu karbonu (CCS-Carbon Capture and Storage) iha Kampu Bayu Undan bainhira mina maran.

Akordu ne’e asina husi Ministru responsável, Francisco Monteiro no Vise-Prezidente Koreanu Ilyung Kim, iha Dili. Ofisiál Timor-Leste deklara katak empreza Koreia Sul hakarak investe iha Timor-Leste tanba konsidera katak nasaun ne’e iha poténsia atu dezenvolve indústria CCS, iha sub-soil tasi nian iha kampu mina-rai Bayu Undan.

“Akordu ne’e válidu ba tinan ida, maibé atu halo investimentu ne’e presiza estudu ida. Ita sei servisu hamutuk hodi identifika poténsia investimentu iha setór ne’e no mós iha área sira seluk”, Francisco Monteiro hateten iha Farol, sesta foin lais.

Nia esplika, asinatura akordu ida-ne’e iha faze inisiál tanba parte rua sei hala’o tan estudu kona-ba posibilidade investimentu nian.

Iha fatin hanesan, Ilyung Kim deklara katak empreza iha kompromisu atu servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi hala’o projetu ne’e lalais liu.

“Memorandu entendimentu ne’ebé asina ona hodi fó dalan ba ita atu servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi buka oportunidade atu transforma kampu gás Bayu-Undan ba projetu CCS”, nia hateten.

Ilyung Kim mós hatutan, kampu gás Bayu-Undan nian, hafoin nia lakon tiha, iha oportunidade hotu atu transforma ba projetu CCS iha klase mundiál, ne’ebé bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian.

Rekorda fali katak eis-Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM), Florentino Ferreira, dehan bainhira kampu Bayu Undan la útil tan, sei la halakon, maibé adapta ba sekuénsia karbonu hodi hasa’e reseita husi Estadu no ba kriasaun empregu.

Fereira antes ne’e afirma katak atividade kapturasaun ne’e reflete akordu Paris nian kona-ba libertasaun dioksidu karbonu no gás sira seluk ne’ebé prodús liuhosi sunu kombustivel fosil, hodi kontribui ba aumentu iha temperatura planeta nian.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!