iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Konsellu Ministru aprova diploma lima hosi MAE

Konsellu Ministru aprova diploma lima hosi MAE

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, prezide reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (06/12/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 06 dezembru 2023 (TATOLI)Governu realiza reuniaun extraordinária Konsellu Ministru,  kuarta ne’e, ne’ebé aprova diploma lima, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral.

Diploma dahuluk mak Projetu Dekretu-Lei kona-ba apoiu materiál no finanseiru ba vítima sira ne’ebé lakon hela fatin tanba ahi-han sira-nia uma rasik, ne’ebé sai hanesan sira-nia hela fatin permanente.

“Insidénsia ahi-han uma ne’ebé aumenta iha fatin ho populasaun ne’ebé boot, liuliu iha Dili, rezulta ona destruisaun totál ba hela fatin barak ne’ebé aumenta no muda família balu dala-ida de’it. Senáriu ne’e, aleinde reprezenta drama sosiál ida no umanitáriu ba família sira ne’ebé afetadu, hatudu mós falta meiu adekuadu hosi parte instituisaun públiku bainhira hasoru situasaun sira hanesan ne’e,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.

Ho diploma ida ne’e, Governu propoin kria medida espesiál ida hodi rezolve ho definitiva ba kestaun hela fatin ba família sira ne’ebé hetan afetadu, ho rekursu materiál no finanseiru atu harii fali hela fatin permanente, ne’ebé sei halo iha rai ne’ebé família rasik maka hili. Aleinde ne’e, sei fó mós, subsídiu kada fulan hodi apoiu realojamentu família sira ne’e, durante períodu fulan-neen nia laran.

Nune’e, Dekretu-Lei ne’e prevee katak hosi Estadu sei fó apoiu materiál no finanseiru ba família sira ne’ebé lakon hela fatin, tanba inséndiu ne’ebé la espera iha sira-nia hela fatin rasik.

Notísia relevante : Orsamentu PNDS millaun $32 sei iha konta administrasaun suku

Apoiu sira ne’e inklui doasaun materiál konstrusaun to’o $9.000, tula materiál sira, osan selu badain (subvensaun ba mão de obra) to’o valór totál másimu $1.500, transporte ba realokasaun no subsídiu mensál ba apoiu realokasaun familiár ho montante $500, sujeitu ba dotasaun orsamentu ne’ebé iha ba efeitu ne’e no bazeia ba projetu arkitetóniku padraun ne’ebé elabora hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE).

Família sira ne’ebé hateten katak, sira sei relokaliza sira-nia hela fatin sai hosi munisípiu Dili, sira iha preferénsia ba atribuisaun apoiu ne’ebé prevee ona iha Dekretu-Lei ne’e.

Ijiene no saudável iha fatin públiku

Diploma daruak, Projetu Dekretu-Lei ba alterasaun dahuluk hosi Dekretu-Lei númeru 33/2008, loron 27 agostu kona-ba ijiene no orden públika.

Dekretu-Lei refere estabelese norma jurídika sira hodi asegura ijiene no saudável iha fatin públiku sira ne’ebé ema halibur malu barak, no ninia objetivu atu hamenus risku konflitu entre indivíduu sira ne’ebé iha laran.

“Hafoin liu tiha dékada ida hosi ninia aprovasaun, ita hatene katak solusaun normativa sira ne’e sei útil no atuál, maibé hanoin ba evolusaun nível modelu organizasaun no modelu funsionamentu administrasaun lokál nomós kreximentu populasaun ne’ebé boot, tanba ne’e presiza iha atualizasaun ba norma sira ne’e,” esplika nota hosi ezekutivu.

Aleinde ne’e, intervensaun normativa ida-ne’e atu klarifika solusaun sira ne’ebé molok ne’e adota ona, ne’ebé kria inserteza iha servisu administrasaun lokál, no hodi hakle’an rejime kontraordenasionál, ne’ebé konsidera la sufisiente hodi implementa ho efetiva hosi sansaun sira ne’ebé prevee ona ba violasaun iha dispozisaun sira iha Dekretu-Lei orijinál.

Diploma ne’e determina hodi bandu ema sé de’it atu soe bee-reziduál iha estrada públika sira, soe fo’er iha fatin públika ka propriedade sira ne’ebé mak besik malu, husik bee dalan ba fatin ka estrada públika ne’ebé laiha lisensa hosi autoridade lokál sira, tau ka rai temporáriu kontentór ka objetu iha estrada públika ne’ebé bele impede sirkulasaun no instala ekipamentu ba obra ka atividade komersiál ne’ebé la iha autorizasaun ne’ebé loloos.

Ho Dekretu-Lei ida ne’e mós bandu atu halo barullu ne’ebé bele perturba públiku nia hakmatek hosi tuku 21:00 to’o 06:00, exetu karik hetan lisensa hosi  autoridade lokál sira.

Dekretu-Lei ida ne’e mós determina katak, bele hakiak de’it animál sira ne’ebé ema bele han, hanesan fahi, bibi, bibi malae, karau, manu, iha área rezidensiál sira no iha fatin ne’ebé animál sira ne’e hakiak tenke sulan iha fatin ne’ebé loloos. Animál sira ne’ebé prende hosi Autoridade lokál sira sei konsidera hanesan lakon ba Autoridade lokál sira, exetu karik halo reklamasaun hosi animál na’in iha prazu loron-15 nia laran hosi data prende animál ne’e.

Animál na’in ne’e, sei responsável hodi reembolsa ba administrasaun hosi montante ne’ebé gasta ona hodi halo manutensaun, hanesan kuidadu no fó han ba animál sira ne’e durante autoridade sira prende.

Diploma ne’e atribui responsabilidade ba órgaun no servisu Autoridade lokál sira no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu fiskaliza kumprimentu ba norma sira ne’ebé hatuur ona, nune’e mós aplika sansaun sira ne’ebé prevee ona.

“Ema hotu iha direitu atu halo denúnsia ba autoridade lokál ka Polísia kona-ba aktu sira ne’ebé bele konsidera hanesan violasaun ba norma sira iha diploma ne’e. Karik, iha kazu denúnsia ruma, ema ne’ebé halo denúnsia bele husu anonimatu (lahatudu identidade), no bainhira funsionáriu públiku hatudu identidade denunsiante nian, maka sei konsidera hanesan infrasaun dixiplinár ida,” nota hosi Governu esklarese.

Planeamentu dezenvolvimentu komunitáriu

Konseu Ministru mós aprova Projetu Dekretu-Lei, kona-ba planeamentu dezenvolvimentu Komunitáriu, ne’ebé hakarak atu define estratéjia balun ba dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no ambientál komunidade lokál sira, ho objetivu atu hadi’a kualidade moris ba sira-nia membru sira ho progresu.

Estratéjia sira ne’e diskute no konsagra ona iha Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu hosi membru komunidade ida-idak, ne’ebé hamutuk hodi identifika dezafiu no obstákulu sira ne’ebé hasoru iha prosesu dezenvolvimentu komunitáriu no konsensualiza solusaun hodi ultrapasa obstákulu no dezafiu sira ne’e.

Tuir enkuadramentu, diploma ne’e, konsagra iha planu normativu prinsípiu sira ne’ebé orienta planeamentu komunitáriu, nune’e mós informasaun ne’ebé tenke inklui iha Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu, nune’e hanesan prosedimentu ne’ebé tenke observa iha elaborasaun, diskusaun no aprovasaun dokumentu sira ne’e nian.

Enkuantu, hanoin ba nesesidade atu asegura koerénsia hosi nível oin-oin sira ba planu dezenvolvimentu, solusaun ne’ebé rekomenda ona Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu ida-idak tenke tuir solusaun sira ne’ebé hatuur ona iha Planu estratéjiku Dezenvolvimentu no Planu Dezenvolvimentu Munisipál.

Envolvimentu líder komunitáriu iha PNDS

Governu sira aprova mós Projetu Dekretu-Lei ba alterasaun dalimak hosi Dekretu-Lei númeru 8/2013, loron 26 fulan-juñu, kona-ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS).

Alterasaun ida-ne’e atu promove envolvimentu boot liu hosi líder komunitáriu sira, liu-liu xefe suku sira atu define no akompaña investimentu iha sira-nia komunidade. Liu ona tinan-10, hafoin Dekretu-Lei orijinál ne’e tama iha vigór, diploma foun ne’e sai obrigatória ba Xefe Suku sira atu konsulta molok aprova investimentu ne’ebé finansia hosi PNDS no estabelese hodi fó informasaun kona-ba ezekusaun ba investimentu sira ne’e.

Aleinde ne’e, diploma ne’e mós buka hodi aliña rejime aprovizionamentu ba bens no servisu sira ho normativa foun sira seluk, ne’ebé permite prosedimentu ba adjudikasaun espesífiku sira.

Diploma ne’e mós halakon norma sira ne’ebé iha relasaun ho Sekretariadu Tékniku PNDS, no transfere ona ba dekretu Governu bazeia ba Dekretu-Lei númeru 49/ 2023, loron 23 agostu.

Doasaun veíkulu ba líder komunitáriu

Diploma ikus mak Projetu Rezolusaun Governu kona-ba doasaun veíkulu motorizada ba xefe suku sira ne’ebé ezerse ona mandatu iha períodu tinan 2016-2023, hanesan rekoñesimentu ba dedikasaun no empeñu hosi Xefe Slsuku ne’e sira ne’ebé mandatu remata ona iha loron 28 novembru 2023, ba interese públiku, manifesta iha serbisu ne’ebé dedika nafatin ba komunidade lokál sira.

Governu deside atu fó títulu definitivu, veíkulu motorizada ida ba Xefe suku ida-idak ne’ebé remata ona sira-nia mandatu iha loron 28 novembru 2023 ka ba Xefe suku sira ne’ebé ezerse ona mandatu hosi tinan 2016 to’o 2023, maibé kontinua reeleita nafatin.

Tanba idade no kondisaun motorizada ne’ebé utiliza husi Xefe suku sira ne’ebé husik ona sira-nia kargu iha loron 28 novembru 2023, no hanoin ba kustu reparasaun (atu hadi’a filafali) relasiona ho valór patrimoniál ne’ebé tuun, Governu deside halo doasaun hanesan alternativa ida ne’ebé viavel liu.

Despeza sira kona-ba  rejistu propriedade veíkulu motorizada no enkargu sira seluk nian sei responsavel hosi Xefe suku antigu sira ne’ebé sai benefisiáriu ba doasaun ne’e.

Jornalista      : Antónia Gusmão

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!