DILI, 23 fevereiru 2024 (TATOLI)–Governu liuhosi Unidade Nasionál Misaun ba Kombate Stunting ka raes badak (UNMICS) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu diskute Planu Asaun Nasionál Kombate Stunting ka raes badak (PANKOS) atu kombate dezafiu ne’ebé populasaun hasoru kona-ba raes badak no mánutrisaun iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: Presiza ema hotu nia kontribuisaun hadi’a mánutrisaun iha Timor-Leste
Ministra Saúde, Elia Amaral, hateten diskusaun Planu Asaun Nasionál Kombate Stunting ka raes badak (PANKOS) ne’e, Governu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira hamutuk hodi hasoru dezafiu sira kona-ba mánutrisaun no raes badak.
“Problema mánutrisaun kontinua impede ita-nia oan sira nia kresimentu kognitivu labarik sira-nian. Mundialmente, labarik sira 22% mak nutrisaun insufisiente. mánutrisaun afeta ba labrik sira, inan fó susun no feto iha grupu idade produtivu,” Ministra Saúde ne’e hateten iha ninia intervensaun.
Ministra hateten, Governu iha programa promosaun nutrisaun no apoia labarik sira inferiór tinan rua ba iha períodu tinan rua, tanba labarik ida-idak iha oportunidade ba potensialidade moris.
Governante mos aprezenta dadus katak labraik ho problema mánutrisaun kontinua eziste ho stunting 47,1%, todan 53%, krekas 8,6%, anemia 63,2% no labrik laasesu ba saneiamentu báziku ne’e hamutuk 46%.
Diretór Nasionál UNMICS, Joel Maria Pereira, hateten planu asaun nasionál ba kombate Stunting ka raes badak ne’e ko’alia kona-ba oinsá no bele estabelese mekanizmu informasaun efetivu ba Timor-Leste, nune’e bele envolve parte hotu-hotu ne’ebé mak ligadu ba iha intervensaun mánutrisaun inklui raes badak.
Nia hateten, Dekretu-Lei nú. 91/2022 hateten, Unidade Nasionál Misaun ba Kombate Stunting ka raes badak (UNMICS) tenki estabelese PANKOS.
“Ita hotu-hotu preokupa oinsá ita bele iha mekanizmu efetivu no di’ak iha ita-nia rai. Ita iha dokumentu barak hosi parseiru sira no Organizasaun Naun Governamentál, Governu no liña ministeriál, maibé ita tenke define mekanizmu informasaun ne’ebé di’ak atu hotu-hotu bele iha kanál ka liña ida de’it atu bele kontrola ita halo saida no halo iha ne’ebé no to’o iha ne’ebé ona. Ida-ne’e mak ita sei tau hamutuk iha PANKOS,” Diretór Nasionál UNMICS, Joel Maria Pereira, hateten liuhosi iha Forum Konsultasaun Nasionál, iha City 8, Manleuana.
Governu define ona katak to’o 2030 tuir dokumentu Consolidate National Action Plane for Nutrition and Secutrity prevee Timor-Leste tenke hatun taxa mánutrisaun hosi 25%, até 2030 hosi númeru taxa 46% iha país ne’e.
“Ita ida-idak halo nia asaun laiha órgaun ida kontrola, entaun ne’e sai dezafiu ida. Diskusaun mosu bebeik ona, katak parte barak mak haree katak koordenasaun ne’e importante. Tanba ne’e, mak ita estabelese dokumentu ida-ne’e hamutuk ho parseiru sira para ajuda Governu liuhosi UNMICS estabelese mekanizmu ida-ne’ebé mak adekuadu hodi hasoru problema ida-ne’e,” nia hateten.
Nia dehan, atu kombate mánutrisaun ne’e área ida olistiku, iha investimentu ne’ebé akontese ona no UNMICS enkoraja entidade hotu-hotu atu partisipa hodi kombare raes badak no mánutrisaun iha Timor-Leste.
“Tinan ida-ne’e Governu liuhosi UNMICS halo investimentu ajuda mekanizmu 300.000 ne’e lainklui apoiu parseiru sira,” nia dehan.
Iha nível ASIA ho global, Timor-Leste, iha númeru maior ba problema nutrisaun no stunting 47%, maibé Governu mós komprometidu atu haree asuntu ida-ne’e.
Prezidente Repúblika dezde simu pose, nia parte hakarak servisu hamutuk ho parseiru sira sei kombate problema nutrisaun no stunting, tanba problema multidimensional maske neineik.
Notísia Relevante: TL sei kontinua enfrenta problema mánutrisaun
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes





