iklan

NASIONÁL, HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

NGO Ba Futuru tulun maluk feto rezolve problema foti desizaun lideransa

NGO Ba Futuru tulun maluk feto rezolve problema foti desizaun lideransa

Diretora Ezekutivu ONG ba Futuru, Judith Maria de Sousa. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 08 marsu 2024 (TATOLI)Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Ba Futuru durante ne’e tulun maluk feto liuhosi formasaun hodi rezolve problema foti desizaun lideransa tanba durante ne’e feto sempre iha problema foti desizaun ruma.

“Ami serbisu hamutuk ho feto sira hodi fó formasaun ba sira, oinsá bele rezolve problema foti desizaun lideransa no foti desizaun ba protesaun oan sira, inklui fahe no bele hetan responsabilidade hanesan ho parseiru iha uma-laran,” Diretora Ezekutiva ONG Ba Futuru, Judith Maria de Sousa, hateten liuhosi programa entrevista eskluziva Agência Tatoli, iha estúdiu Farol, sesta ne’e.

ONG hala’o atividade hakbiit feto hamutuk ho grupu kooperativa sira, nune’e feto maluk sira bainhira atu hala’o negósiu ruma maibé orsamentu laiha maka grupu kooperativa bele apoia.

“Bainhira ita fó hotu formasaun no sira hatene hala’o ona negósiu, ita mós halo monitorizaun ba sira hodi hatene progresu no dezafiu nune’e ajuda sira bele atinje planu asaun sira,” nia akresenta.

Notísia relevante : ONG Ba Futuru anima labarik vítima dezastre naturál iha Zulo

Programa hakbiit feto daudaun implementa ona iha munisípiu Covalima no Ermera, liuhosi programa ONG Ba Futuru ho nia projetu ida ho naran ‘Feto Lidera Covid-19 Liuhosi Dame no Dezenvolvimentu Ekonomia’, ne’ebé inan feto sira ne’ebé tama ba grupu hamutuk 60.

Maski nune’e, Diretora Ezekutiva Ba Futuru, konsidera, partisipasaun feto iha ekonomia iha Timor-Leste sai dezafiu tanba dala barak feto balun seidauk iha esperiénsia foti desizaun no depende ba mane.

“Ba Futuru nia programa liuhosi pilár hakbiit ekonomia feto sira, ami serbisu direita ba feto sira, liu-liu inan feto negosiante sira ka feto sira ne’ebé hakarak harii negósiu hodi bele fornese koñesimentu hodi hatene maneja no foti desizaun,” Judith Maria, tenik.

NGO Ba Futuru kontinua nafatin hakbiit ekonomia feto tanba ho vizaun atu kria Timor-Leste livre hosi violénsia ne’ebé sidadaun hotu, liu-liu feto no labarik foin-sa’e sira atu hola parte ba dezenvolvimentu nasaun, liuhosi dalan dame, produtivu no kreativu.

“Ami mai ho meiu inovativu ne’ebé mak hala’o serbisu liuhosi pilár haat hanesan proteje labarik sira, redús violénsia, hakbiit feto no inspira vendedór foin-sa’e sira,” nia dehan.

Hosi pilár haat ne’e, pilár importante ida mak hakbiit feto sira, entaun serbisu ONG Ba Futuru mak foka liubá área prevensaun, oinsá bele hasa’e ka fahe informasaun ne’ebé mak tulun feto sira hasa’e koñesimentu iha tópiku oin-oin, esperiénsia inovativu, enkoraja inan-feto sira iha vida negósiu hodi hasa’e rendimentu família, hasa’e inan-feton koñesimentu kona-ba hametin redi serbisu ba feto emprendedorizmu no hakbiit feto sira-nia fiar-an atu foti desizaun ba ekonomia família.

“Liuhoi programa hakbiit ekonomia feto ne’ebé ita halo, oinsá sira bele jere orsamentu no foti desizaun iha sira-nia osan rasik. Tanba ita hatene katak barreira ida mak esplorasaun ekonómiku, ida-ne’e mós hamosu violénsia tanba dependente ekonomia ba maluk mane sira, entaun bainhira foti desizaun jere ne’e hosi mane hotu,” nia esplika.

Maibé  liuhosi pilár hakbiit ekonomia feto, maka sira hahú envolve ona, liu-liu ho oportunidade koko atu partisipa no hosi ne’e tulun sira bele halo planu asaun ba sira-nia osan rasik atu atinje mehi.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!