DILI, 08 marsu 2024 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, felisita feto Timor-Leste tomak iha ámbitu komemorasaun loron internasionál feto 08 marsu tinan ne’e.
Notísia Relevante: Estrutura PN lejislatura daneen sai modelu ba promosaun reprezentasaun feto
“Kongratula feto Timor-Leste hotu, tanba ohin 08 marsu selebra loron internasionál feto. Nu’udar oportunidade únika hodi kontinua luta ba direitu feto iha mundu, espesialmente feto iha Timor-Leste,” Prezidente PN ne’e hato’o iha diskursu iha ámbitu komemorasaun loron internasionál Feto iha PN, sesta ne’e,

Komemorasaun ne’e ho reforsa apelu ba sosiedade ne’ebé ho justa no igualitáriu no reflete kona-ba dezáfiu oioin hodi kombate forma diskriminasaun no violénsia bazea ba jéneru, sub-nutrisaun infantil, saúde reprodutiva, asesu joven ba edukasaun no obstákulu sira seluk koloka feto iha serbisu no família no protesaun ba sira-ne’ebé vunerável, labarik no ema ho portadór defisiénsia.
Deklarasaun universál direitu umanu afirma prinsípiu laiha diskriminasaun no proklama sidadaun hotu moris livre no iguál iha dignidade no direitu, lahó diskriminasaun kualkér forma, inkluziva bazea ba jéneru.
Igualidade jéneru asenta laiha diskriminasaun ba igualidade direitu, oportunidade, inkluzivamente partilla responsabilidade hanesan no indepedentemente jéneru.
Nia dehan, Timor-Leste rekoñese no valoriza konstitusionalmente direitu liberdade fundamentál ba sidadaun hotu no igualidade oportunidade entre feto no mane, iha ne’ebé Timor-Leste ratifika ona iha tinan 2002 konvensaun kona-ba eleminasaun forma diskriminasaun hotu hasoru feto.
Hanoin katak partisipasaun feto iha luta libertasaun krusiál tebes no agora iha Timor-Leste konsiente difikuldade oioin feto sira hasoru iha vida, dezde luta istória ba indepedénsia to’o esforsu kontinua hodi konstrui nasaun ida prósperu no inkluziva, feto timoroan sempre iha dezempeñu ho papél fundamental iha aspeitu hotu ba dezenvolvimentu sosiedade TL.
Maibé, ho avansu ne’ebé alkansa garante feto hotu iha asesu igualitáriu ba oportunidade edukasaun, ekonómika no polítika, dezigualidade jéneru kontinua sai realidade iha área oioin asesu limitadu saúde reprodutiva até sub-reprezentasaun feto iha kargu lideransa.
Ho komemorasaun loron internasionál feto tinan ne’e, PN hili ho tema “Garantir no Investir no Fortalecimento Económico das Mulheres Timorenses para o Desenvolvimento”ho forma salienta korelasaun ezistente, entre fortalesimentu ekonómiku ba feto no aumenta sira-nia independénsia finanseira no redús múltipla forma asédiu.
Ida-ne’e, nu’udar realidade iha Timor-Leste feto sira kontinua to’o mai ohin loron barak ekonomikamente dependénsia hosi sira-nia kaben, agrava ho sira ninia frajilidade.
Tan ne’e, nu’udar feto dahuluk asume kna’ar hanesan Prezidente Parlamentu Nasionál nu’udar órgaun soberania daruak no hola parte mós hosi Grupu Feto Parlamentár Timor-Leste (GMPTL, silgá portugés) ho responsabilidade reprezenta povu timoroan sei fó atensaun ba forsa sosiedade tomak hanesan Governu, sosiedade sívil, entidade ekonómiku no relijioza.
Fó atensaun urjénsia reflete ho sériu kona-ba saúde reprodutiva, saúde materna no familiár, problema má-nutrisaun ba labarik ho forma kondisiona kresimentu fíziku no dezenvolvimentu intelektuál kona-ba importánsia edukasaun kualidade no kombate absentimu eskolár, kombate traballu infantil.
“Defende ha’u-nia obrigasaun no obrigasaun feto parlamentár iha ita-nia nasaun, dezáfia ativamente norma sosiál no kulturál ne’ebé diskrimina jéneru no violénsia kontra feto,” nia dehan.
Ida ne’e, rekere kompromisu koletivu eduka no konsensializa tantu feto no mane, kona-ba importánsia igualidade jéneru no respeitu mútuo.
Nu’udar Prezidente PN, kompromete kontinua defende direitu feto no promove igualidade jéneru iha área hotu iha ita-nia sosiedade, nune’e mai hamutuk konstrui Timor-Leste iha ne’ebé feto hotu iha liberdade no oportunidade.
PN reforsa ninia papél esensiál iha konstrusaun demokrásia, prepara hodi responde forma determinante, transformasaun no mudansa sosiál, nasionál no globál, liuhosi kriasaun programa espesífiku aborda protesaun direitu fundamentál sidadaun, grupu vulnerável no risku no igualidade jéneru.
Entertantu, GMPTL iha 08 marsu ne’e, realiza komemora loron internasionál feto iha PN ne’ebé partisipa hosi Deputadu lejislatura daneen, eis membru Deputada GMPTL hosi lejislatura dahuluk to’o dalimak, reprezentante feto hosi instuisaun públiku sira, sosiedade sívil, membru IX Governu konstitusionál feto, korpu diplomátiku, paseiru internasionál no nasionál.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





