DILI, 11 marsu 2024 (TATOLI) – Ohin, segunda-feira, 11 marsu, povu Timor-Leste hanoin hikas fali loron mate ba Saudozu Komandante Nino Konis Santana ba dala XXVI.
Iha ámbitu misa ne’ebé prezide hosi Padre Roberto Costa SVD, hateten Nino Konis Santana nia mate hanesan masin no roman ba rai ida-ne’e katak atu fó hanoin ba povu tomak hodi bele aprende hodi ezersísiu funsaun no servi nafatin ba rai no povu ida-ne’e ho di’ak ba futuru.

“Nino Konis Santana nia mate sai hanesan masin no roman ba mundu tanba ne’e husu ba Governu no ukun na’in-sira atu tau matan ba saudozu maske nia la iha ona iha mundu ida-ne’e, maibé husi nia luta mak ohin loron ita ukun rasik aan”, Padre Roberto Costa SVD, katak bainhra prezide misa agradesimentu iha ámbitu selebrasaun hanoin hikas loron mate Saudozu Komadante Nino Koni Santana ba dala XXVI iha Taibesi, ohin.
Roberto, salienta katak ema hotu goza ona moris iha rai ida-ne’e maibé hanoin fila fali ba kotuk katak a’as-wain barak mak terus ba rai ida-ne’e tanba ne’e husu atu tau matan ba sira-nia família no oan kiak sira.
Iha sorin seluk, Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Veira, dehan maske saudozu mate ona maibé ninia klamar sei hamutuk nafatin ho família sira no pvu iha mundu ida-ne’e.
“Maske nia mate ona, maibé nia klamar nafatin hamutuk ho ita hodi hatutan nia espiritu durante luta ba libetasaun pátria to’o ohin loron ita ukun rasik aan”, Fernandinho Veira informa bainhira atu kari aifunan iha Metinaru.
Nia husu ba joven sira katak mezmu ita boot sira ladún akonpaña husi istória ne’ebé mak liu ona husi ita-nia aman funu nain sira, espera katak ita boot sira iha ema ida ka rua atu banati tuir hahalok nu’udar ema nasionalizmu hodi defende ninia rai ba oin.
Antigu Diretór AMRT, Hamar Antoninho Baptista Alves, hatutan Saudozu Nino Konis Santana hanesan profesór di’ak ida ne’ebé dedika nia aan hodi luta ba rai ida-ne’e to’o ohin loron nia husik mundu ida-ne’e durante tinan 26.
“Ita lakon ita-nia aman di’ak ida iha ita-nia moris iha funu laran, tanba nia mate bele dehan hanesan saúde mak la permite. Ami hamutuk kleur tanba misaun servisu balun, ami tenke simu ordem hodi sai ba hasoru ita-nia komunidade internasionál sira, nune’e saudozu mesak hela iha abrigu, maibé situasaun operasaun aumenta husi militár Indonézia nian la’o loron no la’o kalan no difisil tebes mai ami atu fila, maibé ikus mai ami rona informasaun katak nia mate ona”, Hamar relembra.
Hamar rekorda, durante ne’e saudozu sofre moras, hanesan maun alin iha ai-laran sempre fó hanoin malu katak hanesan saudozu nia moras labele ko’alia sai ba públiku, se la’e inimigu hatene ida-ne’e sai problema boot ba nasaun.
Prezidente Fundasaun Memoria Konis Sanatana, Izaldes Santana, afirma maske Nino Konis Santan nia isin la hamutuk ona ho ita maibé saudozu nia klamar fó espiritu motivasuan di’ak nafatin ba rai ida-ne’e, atu nune’e bele haburas nafatin demokrasia no haburas dezenvolvimentu liuhosi sira-nia kolen ne’ebé mak durante ne’e sakrifika ba rai ida-ne’e hodi bele alkansa objetivu ida katak ukun rasik aan atu liberta povu ida-ne’e hosi nakukun ba naroman.
Nino Konis Santana moris iha Vero, Suku Tutuala, Munisípiu Lautem iha loron 12 fulan janeiru 1957 no mate iha Ermera, Mertutu, 11 fulan marsu 1998, nu’udar Komandante FALINTIL(Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor Leste), grupu rezisténsia Timor-Leste durante okupasaun Indonézia iha fulan abril 1993 to’o nia mate.

Biografia Saudozu Nino Konis Santana
Antoninho Santana, ho naran revolucionário, “Nino Konis Santana”. Moris iha povasaun Veru, suku Tutuala, Subdistrito Tutuala Distrito Lautem. Moris iha loron 12 fulan Janeiro tinan 1957. Oan dahuluk husi aman Ze-Makar no inan Poko-Tana.
Iha tinan 1963, Nino Konis Santana hahú estuda iha eskola munisipál Tutuala (eskola primária).
Iha tinan 1968, Nino Konis Santana muda eskola ba koléjiu São João Bosco iha Fuiluro atu kontinua estudu iha 2ª classe. Hakotu 4ª classe iha 1971.
Iha tinan 1971-1973, estuda iha 1° ciclo iha eskola Pre-Secundária katolika Baucau.
Iha tinan 1973-1975, estuda iha eskola Canto Resende “professor do Posto Escolar”.
Iha tinan 1975, delegado UNETIM (União Nacional dos Estudantes de Timor Leste). Organisasaun joventude FRETILIN iha eskola Canto Resende. Hahú participa ativu iha política.
Iha tinan 1975-1977, organização popular da juventude de Timor (OPJT), envia atu dirije kontinuasaun ensino iha Tutuala, maibe la konsege tanba funu, nuné’e halao fali atividade da kampanha alfabetijasaun iha zona Tutuala. Alende ne’e assume mos kargu nuudar responsável ba OPJT.
Iha tinan 1979, hetan kapturasaun husi timor oan armadu nebe servisu ba militar Indonesia, maibe konsege halai tan ba ailaran ho suporta husi timor oan armada sira balu tan.
Iha tinan 1977-1979, Delegado do Komisariu (DK), iha setor ponta leste.
Iha tinan 1979-1980, assistente polítiku iha rejiaun Talisma.
Iha tinan 1981-1983, iha konferénsia kuadru rejistensia, sai delegado Partido Marxista-Leninista- FRETILIN, koloka iha 3ª kampanha husi 1° Brigada Vermelha.
Iha tinan 1983-1991, nu’udar komisariu politiku iha rejiaun militar Sentral, NAKROMAN, hafoin kuadru resistensia mate barak iha 7 setembru 1981, konsekuensia husi operasaun militar Indonésia ba serku no aniquilamento nebe koñesidu ho, OPERASI KIKIS.
Iha tinan 1991-1993, assume kargu komisáriu polítiku Militar sai mos nuudar Vice Secretário Conselho Diretiva da FRETILIN (CDF), hafoin vice Secretário da CDF, Mau Hudu Ran Kadalak hetan kapturasaun iha 1991.
Iha tinan 1993-1998, hafoin kapturasaun Kay Rala Xanana Gusmão iha 1992 no Mau Hunu Bulerek Karatayano iha 1993, Nino Konis Santana assume kargu hanesan tuir mai ne;
- Chefe do Conselho Militar, Órgaun nebe komandu Luta. Hola parte husi Estado Maior das Falintil no Conselho Diretiva da Fretilin.
- Secretário do Conselho Diretiva da FRETILIN, kargu nebe Mau Hunu Bulerek Karatayano assume molok despartidarizasaun FALINTIL husi FRETILIN iha 1987.
- Secretário do Conselho Executivo da Luta Frente Armada (CEL/FA).
- Secretário do CEL/FC, comite Executivo da Luta Frente Clandestina, hafoin Kery Laran Sabala’e lakon, to’o nian mate iha Mertutu Ermera loron 11 fulan Marsu tinan 1998.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva