DILI, 15 marsu 2024 (TATOLI) – Inspetór ba Inspesaun Jerál jogu iha Ministériu Turismu no Ambiente, Anibal Carvalho Martins, hafoin simu pose katak planu prioridade ne’ebé atu ezekuta mak atu halo kontrolu másimu ba atividade jogu iha Timor-Leste.
“Ha’u simu tomada pose ona, tanba ne’e, ba oin mak ha’u hala’o ha’u-nia servisu dahuluk mak ita atu kontrola másima no kria atividade jogu iha ita-nia rain ho dignu”, Anibal Carvalho Martins, dehan iha salaun Ministériu Turismu Ambiente, Farol, horseik.
Nia salienta, mandatu ida-ne’e mós la sees hosi servisu inspetór sesante nia maibé kontinua regura jogu ne’ebé iha ita-nia rai.
“Servisu balun, ha’u sei kontinua servisu ida ne’ebé mak inspetór sesante halo, maibé ha’u la bele sees husi dektretu lei númeru 06/2016 nian ne’ebé mak sai hanesan matadalan ba inspesaun jerál atu hala’o nia servisu, servisu seluk ne’ebé atu halo ba oin mak ita boot sira akompaña hela katak ohin loron iha públiku kestiona kona-ba atividade jogu ne’ebé mak harame iha Dili laran”, nia esplika.
Nia afirma, atividade jogu bola guling domina iha Timor-Leste, entaun ida-ne’e sei la’o tuir lei ne’ebé mak iha tanba lei iha ne’eba fó dalan no lei mós regula atu bandu atividade sira-ne’e.
“Ita haree katak atividade jogu bola guling mak domina iha ita-nia rain, entaun ida-ne’e ita sei la’o tuir lei ne’ebé mak iha, tanba lei iha ne’eba fó dalan no lei mós regula atu bandu hodi labele halo atividade”, nia informa.
Tuir dekretu-lei númeru 6/2016, loron 20 fulan-abril, estabelese rejime lisensiamentu legál, esplorasaun no kontrolu ba atividade jogu sosiál no halimar, mákina jogu no jogu tradisionál iha Timor-Leste.
Bazeia ba artigu 6 husi diploma ida-ne’e ho nia responsabilidade mak ministru Turismu, responsavel ba atividade atu esplora jogu tradisionál no kontente, mákina jogu no jogu tradisionál.
Aleinde kontrola bola guling, iha mós prioridade seluk hanesan dijitalizasaun ba atividade lotaria ne’ebé eziste iha rai-ne’e.
“Ita mós hanoin ba oin katak jogu SDSB ohin loron la’o hela ho sistema manuál ne’ebé mak ema hotu kaer kupon iha dalan, ba oin ita sei hanoin ho planu ne’ebé mak di’ak katak sei halo dijitalizasaun ba atividade lotaria sira ne’eb’e mak iha ita-nia rain”, nia adianta.
“Ha’u simu ona orientasaun husi Vise Primeiru Ministru katak ita sei bele haree, oinsá dijitaliza hotu atividade lotaria sira, atu nune’e labele fó oportunidade atu ema halimar ho kupon sira ne’ebé mak hakerek ho surat tahan hodi prejudika ema kiik ka boot hodi joga, maibé ita sei bele hanoin ho modernu ida katak dijitaliza hotu atividade sira ne’e atu melhora jogu ida-ne’e ba oin”, nia relata.
Bainhira Governu kria tiha sistema dijitalizasaun mak tenke halo sosializasaun ba komunidade sira no atu entidade hothotu, katak labarik kiik sira labele asesu, só ema boot de’it.
“Banhira ita lao ona ho sistema dijitalizasaun mak la iha ona kupon manuál, entaun ita-nia planu ba oin mak ha’u sei esforsu hodi halo servisu ida-ne’e, tanba ida-ne’e responsabilidade boot ida mai ha’u atu haree ba oin”, nia konklui.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




