iklan

JUSTISA, HEADLINE

PCIC suspende membru tanba suspeita husu osan ba oan hosi fujitivu iha estabelesimentu prizionál

PCIC suspende membru tanba suspeita husu osan ba oan hosi fujitivu iha estabelesimentu prizionál

Portavós PCIS, Inspetór-Xefe Mário Tavares.

DILI, 09 abríl 2024 (TATOLI) – Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) suspende ona membru hosi nia servisu tanba suspeita husu osan ba rekluzu filipinu, Arnol Jr nian ona.

“PCIC halo ona suspensaun ba nia servisu no halo ona averiguasaun ba membru PCIC ne’ebé mak husu osan ba oan hosi sidadaun estranjeiru Filipino iha prizaun. Averiguasaun ne’e hahú, konta hosi horseik no averiguasaun ne’e atu rekolla faktu no prova sira no mós indísiu sira inklui medida saida mak ita atu foti ba membru ne’e. Ha’u atu dehan de’it katak prosesu internu ba membru ne’e la’o, prosesu averiguasaun ne’e tuir dokumentu ne’ebé mak ha’u asesu iha prazu 10 dias atu konklui averiguasaun hasoru nia”, Portavóz PCIC, Xefe Mario Tavares, Mario Tavares dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin PCIC, tersa-feira, ohin.

 Nia akresenta, membru PCIC, daudaun ne’e, suspende ona hosi nia funsaun ho objetivu atu submete ba prosesu averiguasaun ne’ebé la’o hela hasoru nia.

“Prontu, situasaun mak ne’e, ami halo prosesu averiguasaun ami mós halo ona prosesu disipliñar ba nia no agora nia suspende ona hosi servisu hodi submete ba averiguasaun, depois prosesu sira ne’e lao mak iha indísiu no iha komitmentu krime ruma ne’ebé mak señór ne’e komete tenke partisipa ba Ministériu Públiku para nia bá hatan”, nia adianta.

Tavares alerta katak aktu hosi membru PCIC ne’e nu’udar aktu individu no la’ós lori instituisaun PCIC.

“Ha’u atu hatan hanesan ne’e, ema idaidak iha ninian responsabilidade ba aktu pesoál ne’ebé mak nia iha, aktu ne’ebé membru PCIC halo ne’e nudar aktu pesoál ou ita bolu kasar oknum mak halo sasán ida-ne’e. Ita bo’ot sira haree análize klean gravasaun ninian hateten katak ne’e oknum mak halo, ne’ebé ita iha prosesu judisiál hein hasoru nia, prosesu disipliñar hein hasoru nia no nia ba hatan ba asaun ne’ebé nia halo”, nia informa.

Nia esplika tan, aktu ne’ebé membru PCIC halo ne’e la iha koñesimentu hosi PCIC, tanba laiha ema iha ona prizaun tenke fó osan atu garante seguransa ba prizioneiru durante iha prizaun laran.

Nia hatutan, PCIC halo de’it nia servisu tuir lei haruka, PCIC halo detensaun ba fuzitivu Filipino durante oras 48 hodi submete ba primeiru audisaun iha Supremu Tribunál Justisa. Bainhira desizaun Tribunál iha hafoin lori fuzitivu ne’e ba kumpre Prizaun Preventiva.

“Ha’u atu dehan katak osan ne’e membru PCIC ne’e simu ka lae, horsida rezultadu prosesu averiguasaun mak sei justifika. Aktu señor ne’e halo ne’e laiha koñesimentu mai ha’u hanesan investigadór titulár ne’ebé kaer prosesu ba fuzitivu ne’e. No aktu señor ne’e halo Guarda Prizionál sente mós fica com insatisfeito ba hahalok ida-ne’e, entaun dala ida tan”, Tavares haktuir.

Iha sorin seluk, Diretór Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo hateten pesoál Investigadór PCIC ho lian inglés kontatu via WhatsApp ho língua Inglês ho Arnolfo Teves Jr, nia oan mane kona-ba nia aman nia kondisaun iha estabelesimentu Prizional Becora Dili. Iha kontatu ne’e pesoál PCIC husu osan ba Arnold nia oan mane ho montante $2,000 nu’udar osan atu seguransa ba Arnolfo Teves Jr iha prizaun.

Diretór FM hatutan, hahalok membru PCIC nian ne’e dehan estorsaun ka korupsaun ne’ebé la tuir rezolusaun lei no regra ne’ebé iha.

Nia dehan, membru PCIC ne’e nu’udar investigadór ho nia aktu ne’e sei estraga instituisaun PCIC no Governu tenke haree asuntu ida-ne’e.

“Ami hanesan sosiedade sivil, ami haree ba kazu ne’e seidauk krime, maibé ita hotu husu atu halo investigasaun klean ba membru PCIC ne’e”, Nelson afirma.

Diretór Estabesimentu Prizionál Becora, Julio Dias Ximenes, hateten prontu submete ba prosesu Investigasaun kuandu PCIC bolu.

“Ha’u mós akompaña kazu ne’e katak membru PCIC husu osan ba detidu ida iha prizaun no sei fó ba guarda prizionál hodi asegura detidu ne’ebé hanesan sidadaun estranjeiru ne’ebé agora iha ne’e. Maibé ha’u atu dehan de’it katak servisu guarda prizionál ne’e atu asegura detidu sira ne’ebé iha prizaun laran, ne’ebé guarda prizionál ne’e nia funsaun la’ós atu fó seguransa ba ema ida maibé ba detidu sira iha ne’e hotu. Ha’u atu de’it ba kazu ida-ne’e, kuandu ami atu submete ba Investigasaun ami prontu”, nia afirma.

Rekorda fali katak sidadaun Filipinu ho naran Arnold Teves JR molok ne’e, iha kinta 22 fulan-Marsu 2024 mak autoridade PCIC halo detensaun internasionál bainhira sidadaun ne’e halimar hela Golf iha area Metiaut Cristo Rei nian.

Autoridade PCIC detein sidadaun Filipinu ne’e tanba autór intetuál ba krime asasinatu iha Filipina hodi oho Governadór ida iha Filipina. No sidadaun ne’e sai fuzitivu no autoridade PCIC kaer iha Dili.

Jornalista: Natalino Costa           

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!