iklan

HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

ONG Belun identifika GAM no GAR halo atividade sosiál barak iha sosiedade

ONG Belun identifika GAM no GAR halo atividade sosiál barak iha sosiedade

Diretór ONG Belun, Luís Ximenes. Imajen/Tatoli

DILI, 16 abríl 2024 (TATOLI)–Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Belun, tersa ne’e, lansa relatóriu peskiza kona-ba atividade Grupu Arte-Marsiál (GAM) no Grupu Arte-Rituál (GAR) ne’ebé eziste iha Timor-Leste.

ONG Belun halo peskiza iha munisípiu haat hanesan Bobonaro, Liquiçá, Dili no Ermera, durante fevereiru to’o abríl 2024, tanba konsidera munisípiu hirak ne’e maka rejista konflitu envolve grupu rua ho númeru a’as. Peskiza ne’e rasik hetan apoia husi USAID, ne’ebé tuir planu sei halo mós peskiza ba munisípiu sira seluk, iha tinan-ne’e.

“Durante ami halo peskiza, deskobre katak parte pozitivu balun husi GAM no GAR mak harii no hadi’a ema vulnerável, feto-faluk, no ema ho difisiénsia nia uma. Aleinde ne’e, atividade limpeza-jerál, dada bee-moos ba komunidade hodi kontribui ba saúde públiku, atividade ekonomia sira hanesan harii kooperativa no prátika agrikultura hanesan halo to’os no organiza atividade desportu hodi promove kolaborasaun no armonia iha komunidade-nia le’et,” Diretór ONG Belun, Luís Ximenes, hateten, hafoin lansa relatóriu peskiza, iha salaun Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), iha Colmera.

Grupu arte-marsiál no rituál ne’ebé ONG Belun halo peskiza maka grupu arte marsiál Persaudaraan Setia Hati Terrate (PSHT), Ikatan Kera Sakti (IKS), Kmanek Oan Rai-Klaran (KORKA), Taekwondo, inklui arte-rituál mak Kolimau, 55, no 77.

Deskobrimentu save mak GAM no GAR sira kontibui ba dezenvolvimentu liuhusi prezervasaun kultura desde tempu okupasaun Indonézia to’o Timor-Leste ukun-an. Sira mós maioria deklara kontribui luta ba ukun-an liuhusi mobilizasaun juventude sira iha tempu okupasaun Indonézia.

Notísia relevante : Governu planeia hodi realiza kompetisaun ba GAM

Belun mós halo diskusaun grupu no entrevista ho membru Governu, Komisaun Reguladora Arte Marsiál (KRAM), inklui joventude sira ne’ebé la envolve iha GAM no GAR.

“Sira mós iha hanoin ida katak durante ne’e iha ligasaun entre sira ho sé de’it maibé polémika iha sosiedade hatudu katak GAM no GAR mosu insidente no violénsia ruma hodi prejudika fali sosiedade,” nia akresenta.

Relatóriu ne’e prodús mós rekomendasaun lubuk ba parte hotu hanesan rekomenda ba KRAM katak regularmente implementa atividade desimina lei arte-marsiál no arma branka to’o área rurál, nomós investe atividade desportu ho envolvimentu GAM, GAR no komunidade ein jerál.

KRAM mós presiza investe iha área rekursu umanu, liu-liu ofisiál legál atu analiza situasaun ho kle’an hodi informa ba desizaun estratéjiku sira no presiza monitorizasaun regular kona-ba implementasaun polítika no lei arte-marsiál.

Belun mós rekomenda ba Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop) hodi haforsa inisiativa joven agrikultór inklui GAM no GAR dezenvolve ona grupu kooperativa oin-oin. Fornese apoiu rekursu liu-liu rekursu finanseiru liuhusi subvensaun públiku hodi haforsa grupu arte-marsiál no rituál sira ne’ebé kria ona inisiativa sira hanesan kooperativa, nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu komunidade nomós investe kapasidade negósiu komunidade ba sira-nia an no grupu.

Rekomenda mós ba mídia tantu eletróniku no imprime, katak presiza fó sai informasaun ho balansu no edukativu, ezemplu, labele fó sai de’it aktu violénsia ne’ebé komete hosi grupu rua ne’e maibé públika mós atividade ba prosesu dezenvolvimentu sira hosi membru grupu rua nian. Nune’e mós ativu kobertura no promove eventu GAM no GAR ho haforsa mensajen dame no prevene informasaun falsu.

Relatóriu ne’e lansa husi Vise Primeiru-Ministru (PM), Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, dehan, problema rai la’ós de’it arte-marsiál ka rituál maibé problema joven tanba sira mak futuru nasaun nian.

Vise PM hateten, Governu prepara joven liuhusi etapa dimensaun inteletuál hanesan eskola no Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) iha atu forma joven sira hodi hetan empregu.

“Kona-ba komete beibeik krime, ida-ne’e mak ita tenke alerta ba arte-marsiál no rituál, sira-nia dutrina lafó dalan atu oho malu ka estraga malu, ida ka rua nia hahalok maibé indéntiku tiha fali hanesan organizasaun nia problema, tanba ne’e atubele fó kredibilidade ba organizasaun, membru-sira tenke iha disiplina no kaer metin dutrina hodi kontribui pozitivamente, tanba ita hotu hatene grupu rua ne’e nia envolvimentu rezisténsia ne’e boot tebes tempu ne’ebá, ne’ebé tenke fó kontinuidade ba sira-nia luta,” Assanami apela.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!