DILI, 16 abríl 2024 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, tersa ne’e, realiza enkontru ho Ministru Defeza (MD), Kontra Almirante Donaciano Costa Gomes “Pedro Klamar Fuik” ho Tanente Jenerál Falur Rate Laek hodi fó hanoin kona-ba kooperasaun internasionál iha área defeza nian.
“Prezidente Repúblika bolu ami mai atu ko’alia fó hanoin kona-ba kooperasaun internasionál ne’ebé halo iha kuadru defeza ho nasaun hotu Governu tenke tau iha konsiderasaun iha buat balu ne’ebé kompeténsia Prezidente Repúblika nian, balun kompeténsia Governu nian atu haree hamutuk hodi hetan sinkronizasaun di’ak ida atu halo kooperasaun ho nasaun se de’it iha área defeza la’o ho di’ak,” Ministru ne’e hatete ba jornalista sira iha Palásiu Prezidesiál Bairru-Pite hafoin remata enkontru.
Nia dehan, Prezidente insiste Governu atu haree kompeténsia hotu ho di’ak no atividade saida de’it mak iha kuadru kooperasaun defeza ho nasaun amigu sira.
Rekorda fali katak, daudaun ne’e Timor-Leste koopera di’ak ho nasaun amigu sira iha área defeza mak hanesan, Austrália, Portugal, Estadu Unidu Amérika (EUA), Japaun, Xina, Nova Zelándia, Indonézia, Brazíl no seluktan.
Kooperasaun defeza ho nasaun Austrália
Ró boot Forsa Navál Austrália, HMAS Huon mai vizita Dili, Timor-Leste husi loron 11-15 dezembru 2014 hodi hala’o treinamentu hamutuk ho Komponente Navál husi F-FDTL nu’udar parte husi relasaun bilaterál defeza ne’ebé besik entre nasaun rua.
Iha programa Kooperasaun Defeza nian, ekipa HMAS Huon lori membru F-FDTL na’in 13 hodi fahe koñesementu kona-ba marina, luku, kontrolu ba estragu, kombate ahi, manutensaun ba ekipamentu seguru no mós treinamentu enjeñaria iha Portu Dili, Timor-Leste.
Programa Kooperasaun Defeza (DCP) hala’o iha Timor-Leste hahú iha tinan 2001, nu’udar parte husi atividade kooperasaun iha rejiaun Pasífiku. Programa ne’e atu harii kapasidade iha F-FDTL no Sekretaria Estadu ba Defeza nian atu nune’e nasaun ne’e bele fornese ba ninia seguransa rasik.
Forsa Naval Austrália dedikadu tebes atu servisu besik liu ho Austrália nia nasaun perseiru sira iha aréa seguransa maritima hodi asegura rejiaun ida ne’ebé seguru, hakmatek no prosperu.
Alende ne’e, iha mós kooperasaun seluk ne’ebé hala’o ho Australia hodi fó oportunidade ba forsa timoroan ba hala’o formasaun militar iha Australia no seluk tan.
Kooperasaun defeza ho Brazíl
Iha tinan 2010 Governu liuhusi, Sekretáriu Estadu Defeza, Júlio Tomás Pinto, ne’ebé reprezenta Ministru Defeza no Seguransa RDTL, partisipa enkontru rutina Ministru Defeza CPLP nian, ne’ebé hala’o iha sidade Brazilia, Repúblika Federál Brazil, iha inísiu fulan-novembru.
Loron dahuluk iha semináriu kona-ba análize estratejia dezenvovilmentu profesionalizmu Forsa Armada nian ne’e, Koronél Maunana mak reprezenta F-FDTL hodi aprezenta progresu dezenvolvimentu no profesionalizmu F-FDTL ho tópiku “Kontestualizasaun konseptuál ba profisaun militár iha Timor-Leste” ba delegasaun sira hosi nasaun CPLP nian. Partisipante sira barak mak kontenti ho progresu ne’ebé Timor-Leste hetan iha parte defeza nian.
Iha oprtunidade ne’ebá Koronél, Maunana, iha nia intervensaun hateten katak Timor-Leste hafoin restaura nia independénsia, Estadu iha kompromisiu bo’ot atu dezenvolve militár ne’ebé profisionál iha futuru, maibé atu alkansa objetivu ida-ne’e, Timor-Leste presiza halo kooperasaun ho nasaun seluk.
Tama ba loron daruak sorumutu nian hahú ho seremónia transferénsia presidénsia ministru CPLP nian hosi reprezentante Ministru Defeza Angola, Vise Ministru Defeza Anggola, Almirante Gaspar Santor Rufino, ba Ministru Estadu Defeza Repúblika Federativa Brazil nian, Nelson Jobim.
Sira diskute kona-ba krizi polítika no militar ne’ebé Guiné-Bissau hasoru no mós kestaun internasionál no implikasaun politiku-militár nian iha kontestu rejionál ba nasaun membru CPLP nian.
Júlio Tomás Pinto, iha nia intervensaun, hateten, pozisaun Timor-Leste hanesan nasaun úniku ida iha Ásia mak koalia lian Portugés no povu Timor-Leste orgullu ho ida-ne’e.
Membru ezekutivu ne’e mós hatutan katak Timor-Leste iha ona planu atu iha 2012 tama ona hanesan membru ASEAN, tanba tuir jeopolítika no jeoestratéjika, ASEAN hanesan dalan ida ba Timor-Leste atu bele hetan estabilidade seguransa no kontribui seguransa rejionál nian. Iha kontestu ekonómiku, Timor-Leste tama ASEAN sei hetan benefísiu ne’ebé bo’ot iha futuru.
Iha oportunidade ne’ebá Sekretáriu Estadu informa mós kona-ba kooperasaun iha área defeza nian ho nasaun sira seluk hanesan Portugal, Brasil, Australia, EUA, Nova Zelandia no mós nasaun sira seluk.
Iha eventu ne’ebá Sekretáriu Estadu mós asina akordu ho Governu Repúblika Federativa Brazil kona-ba kooperasaun iha matéria defeza nian.
Akordu ida-ne’e hanesan akordu jerál ida hodi sai mahon ba kooperasaun tékniku-militár nian hanesan treinamentu ba polisia militár, apoiu Brazil ba komponente aéro F-FDTL iha futuru.
Iha akordu ne’e mós koalia kona-ba vizita mutuál delegasaun altu nivél sorumutu reprezentante institutu defeza nian, ajuda instrutór ba militár sira, eventu kultura no desportu militár.
Kooperasaun ho Japaun
Semana kotuk ró auto-defeza JS MURASAME vizita Timor-Leste hodi intensifika kooperasaun entre nasaun rua.
Ró ne’e vizita ba dala tolu ona, primeiru iha tinan 2016, segundu tinan 2020 no tinan ne’e nia mai tan, ida ne’e atu intensifika kooperasaun iha ámbitu defeza liuliu kestaun seguransa marítima ne’ebé importante tebes ba Timor-Leste ho Japaun.
Vizita MURASAME hatutan pás ne’ebé Japaun iha hodi lori to’o Timor-Leste no prosperidade ne’ebé povu Japaun iha bele estende to’o Timor-Leste.
Durante Timor-Leste independénsia to’o ohin loron Japaun hanesan nasaun ne’ebé apoiu barak Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha área oioin.
Ró JS MURASAME husi Japaun Vizita Timor-Leste durante loron tolu hahú 12-14 abríl. Ró ne’e akompaña direta hosi Komandante Divizaun eskoltu ida, Forsa Marítima Defesa husi Japaun, Kapitaun Kawano Kohiniko kompostu ho militár japonés hamutuk ema 241.
Vizita ida ne’e nia objetivu prinsipál mak atu hametin relasaun diplomátika no kooperasaun bilaterál entre país rua.
Iha ámbitu vizita nian sei iha mós vizita hosi militár Japonés sira ba Museu Rezisténsia no sei iha mós jogu amigavél futeból ne’ebé ekipa militár hosi Japaun sei hasoru ekipa adversáriu hosi Instituisaun F-FDTL.
Japaun ho Timor-Leste iha relasaun diplomátika liu tinan 20-resin durante restaurasaun independénsia, iha loron 20 fulan Maiu 2002.
Iha tinan-1999 estabelese TFET (Trust Fund for East Timor) liuhusi Konferénsia Internasional Doador nian ne’ebé hala’o iha Tókio (Japaun) iha 17 dezembru 1999, superviziona hosi Banku Mundiál no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku hodi harí hikas infrastrutura iha setór sira ne’ebé importante hanesan saúde, edukasaun, no agrikultura.
Iha loron 14 to’o 19 fulan-dezembru tinan-2023, Primeiru-ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, partisipa iha Simeira Japaun hodi selebra relasaun entre Japaun no ASEAN ne’ebé kompleta ona tinan-50 iha 2023.
No iha parte seluk, Xefe Governu Timor-Leste mós hala’o enkontru bilaterál ho Primeiru Ministru Japaun hodi fortalese relasaun no kooperasaun bilaterál entre nasaun rua.
Iha okaziaun ne’e, Primeiru-ministru Timor-Leste hato’o ninia apresiasaun ba kontribuisaun hosi Forsa de Autodefesa Japão (JSDF) ba asisténsia umanitária no apoiu ba vítima sira ne’ebé afeta hosi dezastre natural sira.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo