iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Liberdade imprensa iha Timor-Leste monu ba pozisaun da-20

Liberdade imprensa iha Timor-Leste monu ba pozisaun da-20

Prezidente Repúblika, Ramos Horta, ko'alia ba jornalista sira hafoin partisipa iha semináriu kona-ba komemorasaun Loron Mundiál Traballadór Doméstika,iha salaun Luz Clarita, tersa 14 Juñu 2022. Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 06 Maiu 2024 (TATOLI) – Timor-Leste monu iha ranking liberdade imprensa ne’ebé fó sai husi Repórteres Sem Fronteiras iha Loron Liberdade Imprensa, iha 03 Maiu. Husi pozisaun da-10 iha tinan kotuk, país tun ba da-20, ho pontu 78,92 husi totál nasaun 180.

Tuir levantamentu ne’ebé halo husi RSF ba dezempeñu kada nasaun depende ba indikadór kontestuál lima mak hanesan iha kontestu polítiku, ekonómiku, lejizlativu, sosiál no seguransa.

Iha indikadór ekonómiku, Timor-Leste iha pozisaun da-23, ho pontu 65,36, lejizlativu iha pozisaun da-45, ho pontu 73,88, no sosiál iha pozisaun da-9, ho pontu 85,71. Iha indikadór seguransa, país iha pozisaun da-8, ho pontu 94,25. Ein termu análize iha kontestu polítiku, Timor-Leste iha pozisaun da-22, ho pontu 76,09.

Relatóriu RSF aprezenta katak iha eskala globál liberdade imprensa iha ameasa nia laran husi parte sira ne’ebé tuir loloos sai garantidór ba liberdade imprensa. Entre indikadór lima ne’e polítiku mak tun liu iha 2024 ho pontu 7,6 iha nivel globál.

“Iha Governu no autoridade polítiku sira barak mak falla iha hakonu sira-nia papél hanesan garantidór serbisu ne’ebé sai hanesan ezemplár ba ezersísiu jornalizmu no direitu públiku ba informasaun ne’ebé konfiavel, independente no plurál”, relatóriu ne’e hateten.

RSF observa iha deteriorasaun ida ne’ebé preokupante iha apoiu no respeitu ba autonomia órgaun komunikasaun no aumentu ida iha presaun husi Estadu ka husi interveniente polítiku sira.

Diretora Editoriál RSF, Anne Bocandé, informa katak liu metade husi populasaun mundiál fó votu iha 2024, RSF alerta iha fenómenu boot ne’ebé fó sai husi Ranking Mundiál ba Liberdade Imprensa 2024, iha ne’ebé indikadór polítiku monu, ida husi ranking lima katak Estadu no forsa polítiku sira ho sira-nia tendénsia polítika, dezempeña kada vez menus papél iha protesaun liberdade imprensa.

“Ho falta responsabilidade ne’e dalaruma la’o ho pergunta kona-ba papél jornalista sira, ka mezmu instrumentalizasaun meiu komunikasaun iha kampaña ba asédiu ka dezinformasaun. Pelu kontráriu, jornalizmu dignu ne’ebé merese temin jornalizmu mak pré-rekizitu ba sistema demokrátiku ida no ba ezersísiu liberdade polítika sira”, Anne Bocandé dehan iha dokumentu ne’ebé Tatoli asesu.

Iha nivel globál, ba tinan ne’e, relatóriu ne’e revela katak falta vontade polítika husi parte komunidade internasionál atu kumpre prinsípiu sira ba protesaun jornalista sira, liuliu Rezolusaun 2222 Konsellu Seguransa ONU nian.

Relasiona ho índise liberdade imprensa iha Timor-Leste ne’ebé monu, Prezidente Repúblika, Ramos Horta, lamenta tebes. Nia husu ba entidade relevante atu halo reflesaun kona-ba rezultadu husi relatóriu ne’ebé divulga husi RSF. “Konsellu Imprensa no jornalista tenke halo reflesaun ida sobre Timor-Leste tun husi pozisaun da-10 ba 20”, nia informa.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen/Tatoli Egas Cristóvão

Xefe Estadu la konkorda liga ba eventuál interferénsia ida husi Governu ba editoriál órgaun komunikasaun sosiál, pois ida ne’e limita liberdade imprensa iha país.

“Ita tenke husik órgaun komunikasaun sosiál livre dezempeña nia funsaun. Di’ak liu Governu konsentra ba nia serbisu. Se iha notísia ne’ebé publika ona laiha verdadeira, ita bele haruka karta protestu atu halo korresaun”, dehan.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, dehan liberdade imprensa pilár ida importante iha demokrasia, permite eskrutíniu podér no defeza direitu sidadaun nian.

Iha sorin seluk, Konsellu Imprensa, husu ba públiku, ukun-na’in, jornalista, responsavel órgaun komunikasaun sosiál sira hamutuk asegura liberdade imprensa iha Timor-Leste.

Konsellu Imprensa solisita ba ukun-na’in sira iha fatin ne’ebé de’it atu kria kondisaun hodi haburas liberdade imprensa no espresaun nu’udar dalan importante atu haburas demokrasia ne’ebé digna no respeita profisaun jornalizmu no mídia iha Timor-Leste ne’ebé asume papél importante nu’udar pilár ida atu hametin demokrasia. Husu mós ba jornalista no ekipa serbisu redasaun mídia sira atu mantein profisionalizmu hodi hakruuk ba kódigu étika jornalista hodi dignifika profisaun jornalizmu nian.

Notísia relevante: Konsellu Imprensa aprezenta pontu importante ualu iha Loron Mundiál ba Liberdade Imprensa

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!