KOVALIMA, HEADLINE

Saúde Covalima orienta xefe sentru saúde informa komunidade kona-ba prevensaun raiva

Saúde Covalima orienta xefe sentru saúde informa komunidade kona-ba prevensaun raiva

Pesoál saúde vasina asu atu evita moras Raiva ka Asu Bulak. Imajen/Espesiál.

COVALIMA, 14 Maiu 2024 (TATOLI) –  Diretór Servisu Munisipál Saúde Covalima, Domingos Gusmão, orienta ona xefe sentru saúde sira fó prioridade fahe informasaun ba komunidade kona-ba prevensaun moras raiva, tanba iha Malaka-Indonézia rejista ona kazu óbitu ba moras raiva.

“Hafoin ha’u rona informasaun, ha’u halo koordenasaun ho administradór postu Tilomar, komandante Eskuadra no xefe sentru saúde atu serbisu maka’as hodi kontinua fahe informasaun kona-ba moras raiva ba komunidade ne’ebé hela besik iha fronteira Mota-Masin”, Domingos Gusmão informa iha Camnasa, ohin.

Nia apela mós ba sidadaun-sira ne’ebé halo atividade ilegál iha Fronteira, bainhira asu tata labele subar no tenke hakat bá instalasaun saúde, nune’e bele hetan imunizasaun labele liu oras neen tanba se liu oras neen maka ai-moruk ladún iha ona efeitu.

Atu halo prevensaun, Saúde Covalima reforsa husi ekipa nasionál kontinua halo advokasia kona-ba moras raiva ba komunidade iha postu Fatululik, Fohorem, Tilomar no Fatumea ne’ebé foin lalais la konsege realiza tanba udan no kontinua fali iha semana ne’e.

Vírus raiva ne’e jeralmente hada’et ba ema liuhusi animál sira tata ema bainhira la kura lalais maka bele oho ema.

Animál prinsipál sai hanesan tranzmisór mak  asu, aleinde asu animál seluk ne’ebé lori vírus ne’e mak niki, busa no makaku. Virus raiva tranzmite liuhusi sira-nia kabeen, tata ema ka husi rakut ema ne’ebé afeita ba moras raiva. Animál ne’ebé tranzmite moras ne’e mak animál fuik no haki’ak sira-ne’ebé nunka hetan vasinasaun raiva.

Sintoma raiva

Sintoma raiva mosu ho oioin entre loron lima to’o tinan ida, maibé sintóma raiva ne’e jeralmente mosu iha loron 30 to’o 90 hafoin ema ne’ebé hetan moras ne’e, asu tata, ne’ebé hetan infesaun ona. Sintoma raiva bele mosu lalais bainhira asu tata fatin besik liu kakutak, ezemplu asu tata iha hirus-matan, iha kakorok ka iha ulun.

Sintoma raiva ne’ebé sente iha inísiu ne’e mak hanesan isin-manas, bee-doko, liman-ain no ulun moras, kolen lalais, no laiha vontade atu han.

Komplikasaun raiva   

Raiva moras ida-ne’ebé perigu liu. Bainhira mosu ona sintoma signifika vírus raiva tama ona kakutak no kakuta hetan ona infesaun no halo pasiente nia kondisaun isin tuun lalais de’it. Nia impaktu ema ne’ebé hetan moras sei hetan konplikasaun oioin hanesan iis laiha, agunia, fuan la book aan no mate.

Responsavel imunizasaun Saúde Covalima, Mário Gusmão, informa Saúde iha nia preparasaun atu halo prevensaun raiva, tanba ne’e iha armazein iha stock vasina raiva viál hamutuk 59, ne’ebé distribui ona ba sentru saúde hitu, bainhira asu tata ema presiza fó imunizasaun raiva.

Tuir dadus, iha Covalima vasina ona asu iha postu administrativu hitu hamutuk 5.962, busa 263 no lekirauk 30.

Notísia relevante: TL3A-Jovet divulga informasaun sobre raiva ba alunu EBC Ladi

Jornalista: Celestina Teles

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!