iklan

KAPITÁL

Reabilitasaun igreja Motael atu simu Papa Francisco atinje 80%

Reabilitasaun igreja Motael atu simu Papa Francisco atinje 80%

Empreza PT Eureka Gagas Utama husi Indonézia halo reabilitasaun igreja Motael ba preparasaun simu Papa Francisco hala’o vizita pastorál iha Timor-Leste ne’e, atinje ona 65%. Imajen Tatoli/Jesuína Xavier.

DILI, 24 jullu 2024 (TATOLI)–Jerente Empreza PT Eureka Gagas Utama husi Indonézia, Daniel Silalahi, hateten reabilitasaun igreja Santu António Motael atu simu Papa Francisco atinje ona 80%.

Nia hateten, servisu sira iha li’ur ne’e hela uitoan de’it atu konklui, maske iha item kiik-oan sira ne’ebé komplikada ba iha reabilitasaun hanesan item banku ba gruta, pavimentu ba kuda ai-funan maibé aprezenta persentajen di’ak.

“Ita esforsu atu konklui lalais atu tama fali ba igreja laran. Semana oin, ita tama ba pinta igreja laran,” Jerente Empreza PT Eureka Gagas Utama huso Indonézia, Daniel Silalahi, hateten ba Agência Tatoli, iha Motael, kuarta ne’e.

Aleinde ne’e, nia hateten, konstrusaun ba gruta Nossa Senhora atinje ona 60%, hela konstrusaun ba banku, eskada no vazu ai-funan, pinta altar tuan iha li’ur no hela mak pinta plafon de’it.

Ba pavimentu esterior igreja nian no kuda duut iha kaixa pavimentu ne’e, nia dehan, atinje ona 90% no hela mak uitoan atu taka pavimentu.

Daniel Silalahi dehan, iha konstrusaun foun ba iha eskritóriu foun rua ba igreja nian ne’ebé atinje ona 50%.

Jerente ne’e garante, hakarak ka lakohi obra reabilitasaun igre Motael ne’e sei konklui iha fulan-agustu, maibé se iha serbisu barak mak sei esforsu oras estra atu bele konklui.

Istória Igreja Parókia Motael

Parókia Santo António Motael mak Parókia antiga liu iha Timor, depois de Igreja matrix Santissimu Rosário. Igreja Parókia Motael mós sai nu’udár Igreja importante ida iha Dioseze Dili, bainhira Igreja matrix (Igreja prinsipál) ho Padroeiru Santíssimu Rosário, ne’ebé hahú harii iha tinan 1860 maibé iha 24 agostu 1866 ahi han tiha, hafoin hadi’a fali dala tolu (3) maka iha 1879, 1880 no ikus liu hadi’a fali iha tinan 1933.

Igreja ne’e nia fatin mak agora repartição do Governo (Palácio do Governo) hamriik ba ne´e. Ikus liu, Igreja matrix ne’e hetan estragu husi militár Japones ho bombardeamentu husi aviaun iha tinan 1945. Hahú husi ne´ebá, Igreja Motael sai kedas hanesan Igreja matrix ou Sé Pró-Catedral ba Diocese Dili.

Nune’e, atividade hotu Dioseze nian sempre hahú husi Igreja Motael, inklui procseisaun sira-ne’ebé realiza iha nivel Dioseze. Igreja Parókia Motael funsiona nu’udár sé pró-Catedral Dili to’o Dioseze Dili harii Igreja Ktedrál foun iha Vila Verde ne’ebé agora iha.

Tanba Igreja Motael sai nu’udar Sé Pró-Catedral, mak bainhira Bisuo Primeiru Timor no Macau nian, Dom António Joaquim de Medeiros mate iha Lahane, 07 janeiro 1897, nia mate-isin lori mai hakoi iha Igreja matrix Motael, iha altar nia sorin ba lorosae (ba Sakráriu), besik ambão leitura nian.

Igreja no Parókia Motael mós koñesidu nu’ udár Igreja istórika ida iha prosesu rezisténsia ba ukun rasik-aan nian, no sai hun ba akontese Masakre Santa Cruz ne’ebé akontese iha 12 novembru 1991. Masakre Santa Cruz mai hosi akontesimentu seluk iha 28 outubro 1991, bainhira militár Indonésiu sira halo asaltu ba jovem sira-ne’ebe mai subar iha Igreja Motael, hodi rezulta joven balun kanek no Sebastião Gomes mate (iha Estrada Igreja nia oin ba tasi).

Dadus istóriku orál

Tuir sasin hosi parokianu Motael nian ne’ebé otas boot ona no sei moris (iha tinan 1946 nia iha ona tinan 16: moris iha 10 agostu 1930), iha tempu uluk liu fatin ne’ebe agora hari Igreja Paroquial Motael ne’e naran LOE BESI. Fatin ne’e bee (wee) dalan ida ka kolan ida-ne’ebé liga hosi tasi ba to’o bee-matan-fuan iha Caicoli, Rumbia.

Tanba fatin ne’e be dalan no kolan, fatin ne’e onu no soko laran, ne’ebé kuda, karau no bibi sira sempre mai han, hemu bee no haris iha ne’e. Iha tempu ne’eba, Liurai Don Francisco de Ataide mós hela duni besik kolan ne’e. Don Ataide iha uma rua, ida permanente mak iha LOE BESI no nia feen kiik ho atan sira-ne’ebé hein animál no haree toos hela iha LISBUTAK. Maibé, rai barak sei ai-laran tuan, nakonu ho tali no akadiru no ema seidauk hela. Ikus mai Militár Portugés sira ko’alia ho Liurai Don Francisco Ataide hodi hola rai atu halo uma ba militár Portugés sira.

Iha tempu ne’ebá mós, Liurai Don Francisco Ataide hamutuk ho nia Reinu hahú halo ona uma tali ida-ne’ebé halo ho didin piku no kakuluk ho nuu-tahan nu’udár sira-nia kapela, ho objetivu atu simu Maromak ne’ebé sei mai hosi tasi.

Tuir sasin ne’e, Igreja Motael hetan reabilitasaun iha tinan 1948 ka 1949 no hetan inaugurasaun iha 1952 ou 1953. Nia rasik deklara loloos katak nia lahatene sá tinan mak Igreja Motael hetan ereção atu sai Parókia.

Faktu istóriku sira-ne´ebé iha relasaun ho Parókia Santo António Motael

  • Iha tinan 1642Misionáriu dominikanu (ne’ebé pertensee ba Dioseze Malaka, vigararia Solor no Larantuka) hahú sira-nia visita mai Lifau no liu mai iha parte sentrál Timor nian hodi hari centros missionários sira iha Timor, no Motael halo parte iha centro missionarios sira-ne’e ida. Centros missionarios sira-ne’ebé mensionadu iha tempu ne’ebá mak Batugade, Cotubaba (Atabae), Maubara, Motael, Manatuto, Vemasse, Camanassa, Suai-Loro, Rai-Mean, Kirás, Luca no Wesoru iha Kosta Súl.
  • Iha tinan 1658, Padre Jesuita na’in-rua (2) mak Pe. João Nogueira no Pe. Pero Francisco iha sira-nia viajen husi Rote ba Luca-Viqueque atu haklaken Evanjellu, sira mate iha Reinu Ade, Vemasse, tanba ema estraga sira ho veneno. Iha fali tinan tuir mai, iha 1659, Padre Jesuita Frances ida naran Germain Macret hatene loloos ona kona ba Padre nain-rua (2) ne’ebé mate iha reinu Ade, Vemasse, nune’e nia ba hasoru Liurai Motaelhodi ko’alia kona-ba Padre na’in-rua ne’ebé mate.
  • Tuir mai iha tinan 1659, misionáriu sira-ne’ebe lolós atu ba halao sira-nia servisu missionáriu nian iha Luca, maibé sira la kle’ur iha ne’ebá, tanba Liurai Ade, Edang (Vemasse-Baucau) haruka sira fila-fali. Nune’e, Padre Jesuita `Frances ne’ebé `mai ikus, hela de’it iha Motael hodi hanorin Katekeze ba labarik sira no fó asisténsia relijioza ba soldadu kritaun kompañia ida-ne’ebé mai husi Larantuka-Kupang.
  • Iha inísiu sekulu XVI (1720) iha ona Misionáriu Dominikanu sira iha Motael, no iha ona Igreja ida, hanesan haktuir mai ne’e: “Certamente, nos começos do Seculo XVI haveria missionarios Dominicanos em Motael, pois em 1720, em Dili, havia uma Igreja”. Provavelmente o visitador Frei Manuel de Santo Antonio, quando estabeleceu o centro das suas atividades em Luca, em 1698, teria visitado Dili. Este gelozo missionario Goes teria viajado nas corcoras visitando Edam (Vemasse), Manatuto, Hera e Motael….
  • Iha tinan 1819-1821, Padre Bartolomeu Pereira mak sai nu’udár kapelaun ba tropa sira no sai mós nu’udár vigáriu iha Dili. Padre Bartolomeu sai mós nu’udár konsellu governativu hamutuk ho Dom Gregorio Rodrigues Pereia, Brigadeiro no Liurai Motael nian.
  • Iha 17 de Abril 1856primeiru nai-lulik no dominikanu timoroan, Padre Frei Gregório Maria Barreto, superiór misaun Timor nian, haktuir katak iha Timor iha ona kristaun nain 2.017, espalladu iha reinu 22, halo parte reinu Motael. Iha reinu sira-ne’e iha Igreja 16 no kapela ida (1), ne’ebé deskreve Igreja Motael hanesan tuir mai ne’e: “Motael a Igreja de Santo Antonio, com perto de trezentos christãos e uma Irmandade fabriqueira, cujos fundos quasi que já não existem, exceto alguns paroens e facas, pela pessima administração que tem tido; é destituida de vestimentas precisas, e não obstante estar tão perto d’esta Praça, acha-se em maior indecência do que as igrejas de Oe-cusse, Batugadé e Manatuto’’.
  • Iha 17 Abril 1856 (sekulu XIX), ba dala uluk Padre Gregório Maria Barreto nu’udár Superiór-da-vara (Superiór Misaun nian), no Pároku Freguesia Dili nian halo nia relatóriu, hodi hato’o kona-ba númeru Kristaun sira, Kapela sira no Igreja ne’ebé iha ona munisípiuu Timor, no temi mós Igreja Santu António Motael: “Igreja de Santo António, “a unica com paredes de tijolos, porem coberta de palhas”.
  • Iha tinan 1868 (Provisão de 13 de Março de 1868),Padre António da Costa mak sai nu’udar Vigáriu ba Igreja Motael.
  • Tuir fali Padre Camilo de Azevedo (Provisão de 19 de Outubro de 1870), sai nu’udár Vigário ba Igreja Motael.
  • Padre João Camilo de Azevedohusi rai dos Reis Magos, hetan nomeasaun atu sai misionáriu iha Timor iha tinan 1870 no sai mós nu’udar PÁROKU iha Motael; hafoin iha tinan 1873 nia halo vizita ba dala uluk hodi vizita reinu Aileu hodi sarani ema na’in-150.
  • Iha fulan-jullu 1877, Padre António Joaquim de Medeiros, nu’udar Vigáariu Jerál no Superiór ba Misaun iha Timor, hahú halo distribuisaun ba Misionáriu sira-ne’ebé to’o husi Portugál mai Timor iha 02 juñu Padre Manuel Jose Branconomeadu nu’udar Misionáriu ba Laleia, maibé tanba sei iha funu iha reinu ne’e, nune’e Padre ne’e hela de’it iha Dili no ikus mai sai nu’udár Pároku Motael.
  • Iha tinan 1882, Padre João Gomes Ferreira halo dadus estatistíku kona-ba populasaun no númeru sarani sira iha Kapela hotu iha Timor laran tomak no hato’o mós kona-ba Motael, katak iha tempu ne’ebá reinu Motael iha ona ema 18. 400 no iha ona ema na’in-600 mak Katóliku; Ema sira-ne’e ko’alia lian Tetun no Galolen.

Konstrusaun no rekonstrusaun Igreja Motael

1903: Reconstrucao da Igreja de Motael por regulo de Motael com seu reino.

  • Iha relatóriu eskritu iha tinan 1911vizitadór padre José da Costa Nunes haktuir: “A nova igreja de Motael tem as paredes concluidas e a cobertura de zinco’’.
  • Iha tinan 1937 no 1939, Governadór Alvaro Fontoura aprezenta fotográfia Igreja Motael nian no tuir fonte seluk, modelu ne’e hetan fali renovasaun ba modelu hanesan Igreja ne’ebé agora daudaun ne’e, iha tinan 1949.
  • Iha tinan 1949, Timor tomak iha de’it Parókia ida (1) ho estasaun misionária rua (2). Maibé temi de’it Parókia Dili, la temi Motael ka fatin seluk, ho nia área 580 Km2 no populasaun Katólika ema na’in-2007.
  • Mapa misionáriu tinan 1965 hatudu katak Motael sai tiha ona Parókia, maibé lahatene loloos data, fulan no tinan.
  • Dili iha ona Igreja Freguesia nian, ho invosaun ba Santissimo Rosario, hodi sai nu’udár Igreja matrix aumezmu tempu prepara atu sai Katedrál ba Dioseze Dili. Igreja matrix ne’e sai Parókia ho Provisaun Dom Jose da Costa Nunes, Bispo Macau nian, iha loron 04 dezembru tinan 1923. Maibé tanba funu segunda guerra mundiál nian iha tinan 1945, Igreja ne’e hetan bombardeamentu husi militár Japones sira husi aviaun hodi harahun tiha Igreja ne’e. Hahú iha tempu ne’ebá (1945), Kapela intitulada Glorioso Santo António mak sai fali nu’udar Igreja matrix iha Dioseze Dili.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!