iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Estudu viabilidade ba rai produtivu iha munisípiu hitu ho montante rihun $600

Estudu viabilidade ba rai produtivu iha munisípiu hitu ho montante rihun $600

Kondisaun natar Paetun iha suku Matahoi, postu Uatulari ne’ebé menus bee, kinta (11/05/2023). Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

DILI, 25 Jullu 2024 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) halo hela estudu viabilidade hodi halo diagnóstiku ba rai-bokur sira iha munisípiu hitu hodi hasa’e produsaun ai-han iha tinan oin, ne’ebé gasta osan ho montante rihun $600.

Xefe Departamentu Solu no Nutrisaun Planta MAPPF, Celestino Luís Morreira, informa estudu ne’e loloos halo simultánea iha munisípiu hotu, maibé tanba iha limitasaun orsamentu maka deside hahú uluk iha munisípiu Baucau, Viqueque, Ainaro, Covalima, Bobonaro, Ermera no Manufahi.

Tuir Celestino Morreira, rai mak sai fatór importante atu apoia buat hotu ba dezenvolvimentu sira, tanba ne’e atu konsidera katak rai sira ne’ebé potensiál ba hasa’e produsaun iha nasaun ne’e, presiza halo uluk diagnostiku, halo identifikasaun no analiza hodi bele hatene didi’ak nia poténsia.

“Ita bele halo buat hotu hodi investe iha infraestrutura, irrigasaun no fahe fini barak ba ita-nia agrikultór sira atu kuda ai-han iha natar no to’os sira, maibé ita la hatene rai potensiál mak ida ne’ebé? Fini sira ita fahe ne’e mós sei la hatudu rezultadu ne’ebé di’ak”, dirijente ne’e dehan iha Comoro.

Nia dehan atividade kuda haree no ai-han sira seluk iha to’os no natar hodi hasa’e produsaun ninia rezultadu to’o ohin loron seidauk sufisiente, tanba ne’e presiza kria mekanizmu ida di’ak hodi halo estudu ba rai sira iha territóriu hodi bele apoia produsaun iha rai-laran.

Tanba ne’e, Governu orienta ona MAPPF bainhira atu kuda fini ruma ba rai sira ne’ebé konsidera potensiá tenke halo uluk diagnóstiku, nune’e labele gasta tempu depois laiha rezultadu.

Osamentu rihun $600 ne’e utiliza ba atividade ne’e sei destina mós ba transporte no apoiu  ba tékniku sira. Ekipa ne’ebé halo estudu ne’e fahe ba tolu – ida hahú husi Baucau, ida husi Viqueque no seluk husi Manufahi.

Servisu ekipa sira ne’e sei foti amostra iha terrenu hodi lori bá halo análiza iha laboratóriu, maibé prosesu análiza laboratoriál ne’e sei halo iha Indonézia, iha Universitas Udayana Bali, tanba iha Timór seidauk iha laboratóriu espesífiku kona ba analiza rai-bokur sira.

Nune’e mós Diretór-Jerál Servisu Korporativu, Rofino Soares Gusmão hateten objetivu husi atividade peskiza ne’e atu identifika rai potensiál sira iha munisípiu hitu ne’ebé utiliza ba atrividade agrikultura, nune’e hasa’e produsaun iha tinan oin.

Atividade ne’e Ministériu Agrikultura implementa tanba antes ne’e realiza ona asinatura akordu ho parte Universitas Udayana Bali kona-ba sitra-nia apoiu atu realiza atividade diagnóstika rai potensiál sira to’o hetan rezultadu iha laboratóriu.

“Peskiza ida ne’e importante tebes, liuliu ba iha munisípiu sira ne’ebé ita utiliza ba área produsaun agrikultura nian. Durante ne’e ita hanoin katak ai-horis sira ne’ebé ita kuda de’it naran katak moris”, nia dehan.

Estudu viabilidade atu identifika rai potensiál ba setór agrikultura ne’e nia durasaun bele finaliza iha fulan-Outubru tinan ne’e.

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!