DILI, 18 setembru 2024 (TATOLI) – Totál estudante hamutuk na’in-777, tuir rezultadu peskiza Organizasaun Naun-Governamentál (ONG) Ba Futuru, hatudu, 71% estudante sira relata katak sira sente seguru liu iha eskola, no 64% hateten, manorin sira la uza ona kastigu fíziku, durante projetu hala’o.
Ba Futuru hahú tinan-2004 hala’o uluk servisu kona-ba prevensaun ba labarik sira ne’ebé esperiénsia violénsia no tuirmai serbisu hamutuk ona ho estabelesimentu ensinu hamutuk ona 100 liu, inklui iha Dili, Ataúro, Baucau, Viqueque, Manatuto, Aileu, Lautem, Bobonaro, Ermera, Covalima, Liquiça no Rejiaun Autonóma Espesiál Oe-cusse-Ambeno (RAEO).
“Prezensa Ba Futuru nian nu’udar osan-mean ne’ebé monu tuun mai ami. Ne’e nu’udar oportunidade ida atu hakbiit ami hodi hasa’e ami-nia koñesimentu kona-ba jere aula ida ho di’ak no sai belun, nune’e estudante sira bele seguru no ita bele ajuda sira atu bele aprende ho métodu ne’ebé útil,” ONG ne’e fó sasin kona-ba deklarasaun husi manorin-na’in ida husi ensinu sekundáriu nian, tuir komunikadu ida, ba TATOLI, ohin.
Tuir komunikadu ne’e, “Diretór eskola sira iha korajen maka’as atu halo mudansa no halo advokasia hodi hapara uza violénsia hanesan dixiplina tanba konsiente ba efeitu negativu ba labarik sira-nia bein-estar ho eskola sekundária sira, liuhusi survey ne’ebé halo ho estudante na’in-777”.
Harii rede protesaun iha komunidade
Iha parte seluk, sosiedade sívil ne’e, iha dokumentu ne’e, relata katak autoridade lokál atus liu maka servisu hamutuk ona ho sira-nia ekipa hodi harii rede protesaun sira iha komunidade, liuhusi formasaun kona-ba Hakbiit Feto, feto sira hetan ona abilidade esensiál ba negósiu nian no komesa ona negósiu ki’ik no boot lubuk ida.

Alende ne’e mós, “Ba Futuru hala’o kapasitasaun hodi hakbiit feto sira iha foti desizaun, lideransa, no hasa’e sira-nia koñesimentu kona-ba protesaun labarik no dixiplima pozitivu,” komunikadu ne’e sita.
Iha dokumentu ne’e mós reitera, “Foinsa’e Timor-Leste sira aprende ona abilidade foun liuhusi aproximasaun oioin hodi hetan koñesimentu kona-ba lideransa, rezolusaun konflitu, igualdade jéneru, abilidade moris no kria ona istória teatru ne’ebé interresante hodi muda komunidade nia hanoin”.
Nu’udar parte xave husi Ba Futuru nia servisu ba prevensaun ba violénsia, ONG ba Futuru utiliza métodu inovativu sira hanesan teatru komunidade no filme hodi kria mudansa iha atitude no hahalok.
Ba Futuru kria ona filme sira hanesan Feto Fantástiku ba Dame, filme série: Domin Nakloke; nune’e mós filme série sira kona-ba formasaun ba manorin sira ligadu ba protesaun ba labarik no estratéjia edukasaun partisipatóriu sira. Ba Futuru mós hala’o formasaun kona-ba dixiplina pozitivu, edukasaun partisipatóriu, protesaun ba labarik, violénsia bazea ba jéneru, violénsia doméstika, igualdade jéneru, direitu umanu, enkuadramentu legál sira, no rezolusaun konflitu.
Ba Futuru estabelese ona parseria di’ak ho governu Timor-Leste ba tinan barak hodi realiza projetu kolaborativu sira.
Entretantu, tinan ne’e, ONG Ba Futuru, iha loron 20 setembru, sei selebra nia ezisténsia ba dala-20 iha Hadi’ak Moris, nu’udar istória naruk iha kria mudansa hamutuk ho partisipante liu 100,000 iha territóriu Timor laran tomak.
“Ami-nia agradese profunda ba ita-boot sira mak envolve ona hamutuk ona ho ami iha jornada ida-ne’e,” Diretora-ezekutiva Ba Futuru, Judith Maria de Sousa agredese liuhusi komunikadu.
TATOLI