iklan

SOSIEDADE SIVĺL

Governu seidauk tau prioridade ba investimentu setór produtivu

Governu seidauk tau prioridade ba investimentu setór produtivu

Logotipu La'o Hamutuk. Imajen/Espesiál

DILI, 30 outubru 2024 (TATOLI)–Organizasaun Naun Governamentál Lao Hamutuk relata Governua seidauk tau prioridade seriu ba iha investimentu setór produtivu ne’ebé sustentável liga ho ema-nia moris ba futuru.

Asuntu ne’e relata liuhusi karta submisaun Lao Hamutuk nian ne’ebé eskreve no enkaminã ba Parlamentu Nasionál katak, infelizmente setór agrikultura kontinua la sai prioridade iha nia montante, tanba hetan de’it tokon $50 (2.2%) husi totál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025.

“Ami hanoin setór ida-ne’e mak loloos tenke sai baze fundamentál ba investimentu estratéjiku ne’ebé sei oferese solusaun loloos ba problema estruturál ne’ebé ita-nia nasaun enfrenta daudaun. Ami apresia ba estratéjia Governu nian atu harii no haboot tan merkadu iha munisípiu sira. Maibé hanesan esperiénsia sira liu ba, hafoin harii merkadu hirak ne’e la konsege funsiona ho di’ak hodi apoia atividade komérsiu ekonomia povu sira-nian,” Peskizadora Organizasaun Naun Governamentál Lao Hamutuk, Elizaria Febe Gomes, hateten ba jornalista sira liuhusi konferénsia imprensa, iha Bebora.

Tanba ne’e, husu Governu molok realiza programa ida-ne’e halo estudu kona-ba populasaun hira mak sei utiliza fatin ne’e, produtu saida de’it mak komunidade sei lori mai faan iha merkadu refere, kondisaun mínimu ida oinsá mak tenke prepara ka kompleta iha planu merkadu ne’e, oinsá atu jere inklui taxa partisipasaun komunidade iha área refere.

Tuir Lao Hamutuk nia hanoin Governu presiza investe setór produtivu sira atu rezolve situasaun rai-laran, dalan ideal liu mak eleva produsaun hodi responde ba demanda konsumu rai-laran hanesan investe ba iha setór agrikultura atu hametin soberania ai-han.

Peskizadora konsidera inisiativa di’ak husi Governu da-sia (IX) hodi hatuur markadór nutrisaun iha OJE 2025 hirak ne’e bele sai matadalan atu hasa’e kreximentu ba produsaun lokál hodi responde ba demanda konsumu doméstiku.

Tanba, bazeia ba relatóriu Integrated Food Security Phase Classification (IPC) relata katak komesa novembru 2023 to’o setembru 2024, populasaun Timor-Leste 27% (hamutuk 364,000) enfrenta menus ai-han ka inseguransa alimentár tanba impaktu makaas husi El Niño no ninia implikasaun mak bailoron-naruk afeta ba presu hahán sa’e, rai halai no inundasaun kauza husi udan boot.

“Ami hanoin katak, Governu tenke sériu duni atu investe ba setór produtivu sira atu nune’e bele rezolve asuntu barak hanesan redús taxa mánutrisaun, inseguransa ai-han, dezempregu no dependénsia boot ba ai-han importadu sira kontinua aumenta 16% dezde tinan 2019. Situasaun ne’e karik Estadu bele kobre iha agora, maibé sei sai susar liu bainhira Estadu no komunidade laiha ona osan atu selu importasaun,” nia dehan.

Elizaria Gomes hateten, Governu Timor-Leste mós presiza haree ho estratéjiku ba situasaun importasaun ai-han ne’ebé kompetitivu tebes ho produtu lokál sira, no adezaun Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN) no Organizasaun Mundiál Komérsiu (WTO) sei aumenta liután difikuldade ba Timor-Leste.

Tuir Lao Hamutuk, kondisaun sosiál no ekonomia rai-laran kontinua sai preokupasaun povu iha tinan barak nia laran, maibé Governu to’o agora nafatin hatudu ignoránsia iha sira-nia polítika estrutura fiskál ne’ebé realidade setór sira hanesan saúde, edukasaun, bee no saneamentu no setór produtivu hanesan agrikultura hetan de’it 19% despeza, no kbiit reseita doméstika mak 12% husi totál OJE 2025.

Promesa husi Governu nian atu foka ba diversifikasaun ekonomia, Lao Hamutuk la nota seriedade husi planu programa sira iha proposta refere, tanba Lao Hamutuk haree katak alokasaun ba investimentu iha setór produtivu hanesan agrikultura kiik tebes husi totál OJE 2025.

“Maske Governu iha deskrisaun sira temi dala barak kona-ba investe iha ema no kondisaun sosiál sira, realidade hatudu setór hirak ne’e lakon oportunidade. Ami hanoin katak Governu presiza hanoin sériu no ba longu prazu iha sira-nia planu programa, no tenke duni fiar katak investe iha ita-nia ema mak solusaun justu liu hodi prepara ita-nia jerasaun ida-ne’ebé reziliente, matenek no produtivu liu,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, peskizadór Lao Hamutuk, Mariano Ferreira, reforsa Governu sempre dehan oinsá fó prioridade atu hasa’e produsaun rai-laran, atu bele diminui dependénsia ba inportasaun.

Maibé politikamente lá reflete iha proposta Orsamentu Jerál Estadu 2025, tanba orsamentu tun husi millaun $30 iha 2024 ba $24.

“Entaun, ami haree katak Governu la sériu hanoin investe iha setór Agrikultura nomós setór produtivu sira seluk, ezemplu promove indústria no procesamentu produtu lokál,” nia dehan.

Tuir nia, setór agrikultura hanesan setór potensiál ne’ebé bele absorve dezempregu foinsa’e sira iha Timor-Leste, maibé Governu la konsege halo, tanba ne’e Governu presiza haree.

Jornalista : Jesuína Xavier 

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!