iklan

INKLUZAUN SOSIÁL, SOSIEDADE SIVĺL

RHTO konsidera investimentu Governu ba EhD hahú la’o di’ak iha TL

RHTO konsidera investimentu Governu ba EhD hahú la’o di’ak iha TL

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino, akompaña hosi parseiru sira hala'o lansamentu ba RAMPA asesibilidade ema ho kondisaun defisiénsia, iha edifísiu Caicoli Díli, tersa (04/06). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 02 dezembru 2024 (TATOLI)–Diretór Raes Hadomi Timor Oan (RHTO), Joãozito dos Santos, konsidera investimentu Governu nian ba Ema ho Defisiénsia (EhD) hahú la’o di’ak iha Timor-Leste.

“Ha’u hanoin iha infraestrutura iha fatin públika sira-ne’e komesa di’ak, Ministériu Obra Publika komesa hanoin no halo ona estrada ho tortoar ho asesibilidade. Ezemplu, ita labele nega estrada iha Comoro nian. sira konvida RHTO no Asosiasaun ema ho Defisiensia Timor-Leste hodi fó hanoin. Iha obra sira-ne’ebé tuir mai iha João Paulo II nian instala ona rampa, ne’e sinál ne’ebé di’ak ba partisipasaun ema ho defisiénsia sira-nian,” Diretór ne’e hatoo’o ba Agência TATOLI nakait ho loron mundiál ba ema ho defisiénsia ne’ebé komemora iha loron 03 dezenbru.

Iha saúde, Ministeriu Saúde halo ona formasaun ba programa asisténsia saúde inkluzivu no HHTO sai kofasilitadór ba formasaun ba profisionál saúde no inkluzaun ba ema ho defisiénsia iha munisipiu sia (9) no iha senteu saúde balun asesivél ba ema ho desifiénsia iha munisipiu.

“Ministériu Edukasaun, ita mós halo kooperasaun hodi moduifoka eskola balun ba iha asesibilidade. Iha Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun ne’ebé ita koopera di’ak tebes ba subsidiu atu ema ho defisiénsia asesu ba iha subsídu no asesu ba kadeira-roda no ai-tonka no terapia iha sentru reabilitasaun,” nia hateten.

Tuir nia, iha buat barak mak ne’ebé mak la’o di’ak atu kontinua serbisu sira hanesan ne’e tanba Timor-Leste sei sai membru ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN), katak tenke asegura deklarasaun ba ASEAN iha asuntu lubun ida kona-ba ema ho defisiénsia.

Asuntu ida-ne’ebé Governu presiza fó atensaun mak la’ós orsamentu de’it maibé presiza iha polítika atu asegura hanesnn lei ba eleisaun nian, tanba ida-ne’e sei diskrimina ema ho defisiénsia sira.

“Lei atu asegura ema ho defisiénsia nia direitu oinsá partisipa eleisaun. Oinsá asegura ema ho defisiénsia ne’ebé iguál no transparente maibé oinsá se laiha braille kona-ba bulletin votu ba ema ho defisiénsia. Lei ida tenke iha atu implementa,” nia dehan.

Iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste prevee iha artigu 16 sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o kna’ar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia, no Estadu wainhira bele promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia tuir lei haruka.

Iha sorin seluk, Diretór Ezekutivu Fundasaun Hadomi Timor (FHT), Abrão Monteiro, sujere nafatin ba Governu atu kontinua investe iha fasilidade sira liuliu infraestrutura ba ema ho defisiénsia iha edifisiu públiku sira no rampa iha estrada sira.

“Investe iha fasilidade ne’ebé presiza kondisaun sira, hanesan apoiu ekipamentu, kadeira roda no rampa sira. Iha Dili la’o ona maibé munisipiu sira sei abandona,” nia hateten.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór       :  Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!