PRADET alerta falta servisu saúde mentál no husu reforsu sentru reabilitasaun

DILI, 09 Abríl 2026 (TATOLI)–Diretór Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Manuel dos Santos, alerta falta servisu saúde mentál iha Timor-Leste, liliu iha nível infraestrutura no rekursu umanu, no defende reforsu iha sentru reabilitasaun hodi garante tratamentu ida ne’ebé kompletu no integradu.
Manuel dos Santos hato’o asuntu ne’e relasiona ho akontesimentu iha loron 06 Marsu, ne’ebé sidadaun ida suspeitadu ho problema mentál hodi tudik iha liman sona ema na’in-haat iha área Komoro, Kampung Baru, Postu Administrativu Dom Aleixo, ne’ebé rezulta vítima ida hakotu iis no na’in-tolu kanek grave.
Dirijente ne’e hateten, importánsia husi sentru reabilitasaun hodi bele fó tratamentu ba ema ne’ebé ho moras mentál. Nia espera katak Governu iha hanoin dezenvolve tan sentru reabilitasaun hodi bele dignifika ema nia direitu. Nia konsidera servisu iha área saúde mentál ne’e presiza pasiénsia no kompromisu husi Governu.
“Ami haree sentru rehabilitasaun ne’e importante, tanba ita ko’alia kona-ba tratamentu la refere ba medikamentu. Tanba nia mai tuir terapia, halo ezersísiu, ita hanorin nia kanta, no ita treina-nia ba halo atividade bázika ruma hanesan loron-loron nia iha uma, nia fila ba uma. Kada fulan tolu ami organiza atividade family link hodi konvoka reuniaun ho família sira no parseiru husi Ministériu Saúde no tékniku sira hodi fahe esperiénsia,” Manuel dos Santos esplika ba TATOLI, iha nia knaar fatin iha, Manleuana, Kinta ne’e.
Notísia relevante : Komisaun F solisita ba MS aumenta unidade saúde hodi apoia ema ho defisiénsia mentál
Responsável rekoñese, falta rekursu umanu no infraestrutura sira, tanba ne’e Governu presiza estabelese tan. Nia konsidera obstákulu sira-ne’e maka ema ho problema mentál kontinua la’o no hamate ema-nia vida. Ida-ne’e presiza ona atensaun hosi Governu no Estadu ida-ne’e.
“Relasiona ho kazu ema ho saudé mentál sona ema na’in 4 no labarik ida mate iha semana kotuk, ida-ne’e sinál ka atensaun ida ba ita-nia governante sira no ita-nia reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál. Baibain toka barak ona iha Parlamentu, maibé sei ko’alia de’it no laiha planu konkreta, dezafiu sei aumenta husi tempu ba tempu,” nia alerta.
Diretór hateten katak durante 2025, PRADET dezenvolve asaun sensibilizasaun oioin kona-ba prevensaun pertubasaun mentál, inklui mekanizmu hodi halo enkamiñamentu ba kazu, kombate ba Violénsia Bazeia ba Jenéru (VBJ) no tráfiku umanu.
PRADET apoia mós formasaun no kapasitasaun ba sobrevivente sira husi kazu VBJ no asegura intervensaun direita ba vítima violénsia doméstika, violénsia sexuál, abuzu ba labarik no abandonadu sira besik rihun-ida.
Relasiona ho tratamentu ba ema ho difisiénsia mentál, PRADET koopera hamutuk ho unidade saúde sira hodi haruka pasiente sira ba halo tratamentu iha Sentru Apoiu Saúde Mentál São João de Deus, iha Laklubar, Munisípiu Manatutu.
Tuir Manuel dos Santos, Acute Care iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) halo de’it tratamentu emerjénsia durante semana ida to’o semana tolu reintegra sira ba família no balun médiku sira bele refere ba iha Sentru Rehabilitasaun PRADET hodi halo terapia.
Nia hatutan atividade iha munisípiu sira seluk iha, maibé iha de’it maka vizita domisiliariu hodi halo akonselamentu ba família.
Aleinde ne’e, PRADET mós servisu ho asuntu defisiénsia mentál hodi halo reintegrasaun maluk sira ho moras mentál barak. Pasiente sira husi Acute Care iha HNGV haruka ba iha Sentru Apoiu Saúde Mentál São João de Deus, iha Laklubar, antes reintegra ba família.
PRADET asegura dezde 2017 servisu kuidadu primáriu ba grupu vulnerável sira, inklui ema sira ho problema psikossosiál ne’ebé laiha uma ka fatin iha Dili no munisipiu sira seluk.
“Ami iha atividade prevensaun ba estigma no diskriminasaun hasoru ida-ne’e iha Dili. Ami foka emprega juventude voluntáriu lokál lubuk ida ne’ebé halo intervensaun servisu tama no sai-uma iha Postu Administrativu Vera Kruz ho Kristu Rei hodi identifika maluk sira ho problema mentál hela iha uma no laiha kuidadu másimu husi sira-nia família,” Manuel dos Santos hateten.
Responsavel subliña katak iha tinan 2025 PRADET reintegra ona ema sira ho problema psikossosiál hamutuk 58 ba sira-nia família, maibé kuaze nain-90 iha Dili hela iha dalan ninin.
PRADET apela ba komunidade sira katak, karik hetan ema ho problema mentál iha dalan ninin, tenke informa ba iha PRADET, Asistensia Legal ba Feto no Labarik (ALFeLa), Casa Vida no Uma Mahon sira iha Dili.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina

