iklan

DILI

PR-Timor Aid kontinua promove Tais no direitu feto

PR-Timor Aid kontinua promove Tais no direitu feto

DILI, 10 dezembru 2024 (TATOLI)— Tais rekoñese ona nu’udar Patrimóniu Imateriál Umanidade husi UNESCO. Nune’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hamutuk ho Timor Aid kontinua serbisu hodi promove feto sira liuhusi Tais ne’e.

 “Kontente tebes-tebes ohin iha forum ida-ne’e, ita rekoñese Asosiasaun ne’ebé ita-boot sira (Soru-na’in sira) no membru hotu-hotu halo parte Tais sorumutu. Importante tebes-tebes agora,” PR Horta hatete liuhusi diskursu, serimónia Forum Tais Asosiasaun Soru Nain, ih Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pite Dili, tersa ne’e.

Xefe Estadu énfaze katak iha dékade ida no rua liubá Tais ho soru-na’in sira ladun koñesidu maibé hetan ona rekoñesimentu husi UNESCO tanba ne’e nia garadese tebes ba entidade relevante inkluzivamnete Timor Aid tanba ho pasiénsia, forsa vontade ho fiar, neneik buka tulun prodús no promove Tais.

“Ohin Tais sai tiha ona ba estatutu hanesan nasionál no internasionál, agradese mos UN Women, Nasaun Unida ne’ebé apoia makaas, la’ós de’it Tais feto, maibé ba buat hotu-hotu ne’ebé buka promove feto iha direitu, no oportunidade ba feto iha Timor-Leste,” Horta agradese.

PR husu nafatin posiblidade apoiu husi parseiru internasionál sira no prezidente rasik garante Tais ne’e nu’udar símbolu nasionál ida.

“Ne’e duni, parabéns ba imi hotu no mós Asosiasaun ne’e, buat ne’ebé Prezidente bele apoia, ha’u sei apoiu 100% ba imi-nia servisu,” Horta kongratula.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta mós haktuir katak iha semana kotuk hamutuk ho Prezidente ZEESM, João Gonsalves no mós Diretora Ezekutiva Timor Aid, Maria do Ceu Lopes, halo lansamentu primeiru pedra ba Múzeu Tais iha RAEOA

“Agradese ba imi hotu-hotu marka presenza iha ne’e, kontente tebes-tebes haree Tais na’in barak iha ne’e,” Prezidente agradese.

Nune’e mós Diretora Ezekutivu Timor Aid, Maria do Ceu Lopes da Silva hatete, Asosiasaun rede soru-na’in Timor-Leste hamoris husi Timor Aid iha tinan-2015 hodi hakbiit soru-na’in Timor-Leste nu’udar Grupu ida unidu maibé ho armónia iha diversidade kulturál etolojistia sira-nian.

Diretora ne’e dehan, Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta, atuál Prezidente Repúblika no Amu Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, mundu bele koñese Timor-Leste. Nune’e mós, liuhusi Tais, bele lori Timor-Leste nia naran ba mundu.

Ezekutiva Timor Aid ne’e mós promete, sei aprezenta Tais uluk nian ne’ebé agora ladun iha ona liuhusi espozisaun iha fulan-fevereiru 2025. Timor Aid hakarak loke muzeu hodi bele hatudu pesa 400-resin husi beiala sira-nia balun. “Ami lahetan, ami halo replika hodi hatudu dehan uluk soru hanesan ne’e”.

Nia dehan katak Timor-Leste riku tebes ho nia kultura tanba husu atu entidade hotu atu hamutuk nafatin. “SEAK, Ministériu Turizmu, Komersiu ho Indústria, Timor Aid, Fundasaun Alola, favor ida ita hamutuk nafatin hodi hahi”.

Diretora ezekutiva Timor Aid, Maria do Ceu Lopes haklaken, Timor-Leste manan funu, ema ida la espera. Éroi timoroan sira ne’ebé mate husik hela Timor-Leste ba sidadaun sira ne’ebé sei moris.

Nia hatutan, Timor Leste manan funu ida ema la espera, eroi boot Timor Leste mate hotu ona maibé sira husik hela Timor Leste ba sidadaun ne’ebé sei moris.

Ramos Horta ho Bispu Belo hetan prémiu nobel da pas, UNESCO rekoñese Tais nu’udar Patrimóniu Imateriál Umanidade no prezensa Sua Santidade João Paulo II marka istória Timor-Leste nian, iha périodu ne’ebé diferente.

“Múzeu la’ós uma de’it hodi tara Tais maibé atu kria ekosistema Tais nia,” nia konklui.

Iha Forum Tais ne’e partisipa hosi Asosiasaun Soru-na’in husi Munisípiu 13 inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA). Ida-idak aprenzenta nia lisan, kultura ne’ebé la hanesan.

 Jornalista: Osória Marques

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!