iklan

BOBONARU, MUNISÍPIU

2024, BTL, E.P Bobonaro rekolla reseita rihun $60,88 ba kofre Estadu

2024, BTL, E.P Bobonaro rekolla reseita rihun $60,88 ba kofre Estadu

Diretor Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL,EP) Munisípiu Bobonaro, Adriano da Cruz. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO, 17 janeiru 2024 (TATOLI)—Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) Munisípiu Bobonaro, iha tinan 2024 halibur reseita rihun $60,88 ba kofre Estadu ne’ebé kontribui husi kliente 1.400 resin.

Notísia Relevante: Tinan 2022, BTL Bobonaro rekolla reseita rihun $35-resin

“Ita-nia Governu hamutuk ho BTL, E.P sentrál fó meta mai ita ne’e kada tinan termina $53,760, maibé iha 2024 hahú husi janeiru to’o dezembru ne’e ita konsege rekolla hamutuk rihun $60,88,” Direttór BTL, E.P Munisípiu Bobonaro, Adriano da Cruz, informa ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin.

Aleinde ne’e, nia relata hahú husi 2019 bainhira sei iha Diresaun Jerál Agua no Saneamentu to’o transaforma ba BTL, E.P Munisípiu Bobonaro ne’ e, sira konsege instala metru kontadór hamutuk unidade 1,409 ba kliente sira kada uma-kain no husi númeru ne’e metru kontadór ne’ebé funsiona hamutuk 609 no la funsiona 800.

Metru kontadór hirak ne’e la funsiona tanba kauza husi volume bee-menus no kliente balun laiha konsiénsia hodi dezliga rasik sistema kanalizasaun bee-moos.

“Ita-nia planu, iha 2025 ne’e, sistema metru kontadór ne’ebé la funsiona ne’e ita retoma fali nia ligasaun. Ezemplu, sira-ne’ebé la di’ak karik ita halo di’ak fali. Dalaruma, balun intupidu, ba sira ne’e sistema aat, ita sei troka foun. Sira bele dezvia sistema rasik ne’e ita kontinua notifika, fó hanoin, se la kumpre ita sei dezliga sistema totál. Se hakarak instala fali, ita halo ligasaun foun maibé tenke selu lai multa bazeia ba kustu ne’ebé aplika ba nia. Depende ba nia aktu, nia kustu ne’e singular ho koletivu ne’e aplika koima la hanesan,” nia dehan.

Planu tinan 2025 ne’e, sei kontinua halo sensibilizasaun baze legál sira kona-ba tabela tarifaria ba komunidade iha suku no bairru, atu nune’e bele konsiensializa sira oinsa utiliza sistema ho di’ak, loloos no bele poupa bee uza tuir nesesidade.

“Ita esplika mak sira sei kontinua komete mak ita sei foti asaun rigorozu ba ninia aktu sira-ne’e. Maibé, ha’u lori BTL, E.P nia naran husu komunidade atu bele kumpre, asegura sistema sira ne’ebé ita-nia Governu liuhusi BTL, E.P halo ona dezembolvimentu hodi kanaliza ona ba ita-boot sira nia uma, entaun husu para ita-boot sira fó kontribuisaun,” nia fó hanoin.

Kliente bee-moos iha suku Holsa ne’ebé lakohi temi nia indetidade ne’ e deklara ba Tatoli iha sesta ne’e, katak sira deside dezliga sistema kanalizasaun tanba volume bee la to’o ba nesesidade loro-loron nian atu sira bele konsume.

“Iha ami-nian ne’e, dalaruma bee sai no dalaruma loron rua-tolu mak foin mai. Depois bee sai mós kiik loos. Ida-ne’e mak ami dezliga tíha para hetan netik bee uitoan. Ami mós hakarak selu tuir tarifa maibé se bele tékniku sira mai hadi’a hotu besi sira-ne’e para bee sai to’o ami sira iha kraik ne’e hetan hotu,” nia dehan.

Enkuantu bee-matan ne’ebé durante ne’e fornese bee ba kliente sira mak hanesan bee-matan Lugululi, Ai-Khumu, Atugalai, Galisapulu no bee-matan Bere-Mau.

Notísia Relevante:  BTL,EP dezliga bee moos ba edifísiu Estadu 10 iha Bobonaro

Jornalista : Sergio da Cruz

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!