iklan

HEADLINE, LEI

Governu hakarak regula konstrusaun edifísiu iha territóriu

Governu hakarak regula konstrusaun edifísiu iha territóriu

Prezidente Komisaun E, Marcos Xavier. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 23 janeiru 2025 (TATOLI)–Komisaun E ne’ebé trata asuntu Infraestrutura iha Parlamentu Nasionál (PN) halo audiénsia públika ho entidade relevante sira ba proposta-lei númeru 9/VI (1a) Medida Tutela Legalidade Urbanístika, kompostu husi artigu hamutuk 17, ne’ebé propoin husi Ministériu Obra Públika (MOP).

Prezidente Komisaun E, Marcos Xavier, hateten, proposta lei ne’e bainhira aprova ona mak sei regula sidadaun sira atu harii  konstrusaun uma iha territóriu.

“Ohin loron ita haree iha Dili, liuliu xineza sira, ita hakfodak ohin loron uma andar ida sa’e, tanba ita laiha lisensa ka lei. Hanoin ami foin halo audiénsia públika ba proposta-lei Urbanístika, nune’e ba oin sei regula,” Deputadu Marcos informa ba Agência Tatoli, iha resintu PN, kinta ne’e.

Notísia relevante : Komisaun E hala’o konsulta públika ba proposta-lei Medida Tutela Legalidade Urbanístika

Deputadu ne’e hakfodak tanba konstrusaun balun konklui lalais no ikus mai la tuir padraun hodi bele hamosu risku dezastre bainhira akontese rai nakdoko, tanba ne’e presiza iha lejizlasaun hodi regula.

“Agora, xineza barak harii uma arbiru de’it iha Dili laran, tanba laiha lei ida atu kondena sira, obra públika labele ba impede tanba laiha lei atu haforsa sira-nia serbisu. Proposta-lei ne’e bainhira hetan ona aprovasaun mak sei haforsa serbisu ezekutivu hodi kontrola no regulariza konstrusaun uma iha territóriu,” nia akresenta.

Aleinde ne’e, inisiativa ne’e sei regula mós komunidade harii uma iha valeta leten inklui fatin risku dezastre hanesan mota ninin no foho lolon.

Prezidente Komisaun dehan, durante ne’e Governu uza hela dekretu-lei ba implementasaun regula komunidade harii uma iha fatin risku dezastre, maibé seidauk iha lei própriu nune’e agora mak foin iha, ne’ebé iha prosesu diskusaun nia laran, bainhira lei ne’e aprova ona no tama ba implementasaun mak sei haforsa liután dekretu-lei ne’ebé eziste hela.

“Hanesan atuasaun Sekretáriu Estadu asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana  (SEATOU) halo ne’e loos, tanba uza dekretu-lei, maibé ho lei ne’e bele haforsa tan, oinsá implementasaun programa Governu no Governu sé de’it mai mós sei kontinua uza regula ita-nia populasaun sira iha territóriu,”nia tenik.

Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no MOP mak sei implementa no regula lei ne’e, nune’e bainhira ema ida harii uma ida tenke iha lisensa no karik la kumpre sei iha mós sansaun.

Antes ne’e, Komisaun iha tinan 2024 hala’o ona konsultasaun ho autoridade lokál, populasaun inklui entidade relevante seluk iha munisípiu haat kona-ba proposta-lei ne’e hodi rona sira-nia hanoin.

Tuir loloos, ohin (23/01) parte dadeer Komisaun kontinua hala’o audiénsia ho Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE) maibé la konsege hodi adia ba tempu seluk.

Tuir ajenda sei hala’o mós audiénsia ho MAE, SEATOU, no MOP nu’udar autór ba proposta-lei referidu hodi rona sira-nia opiniaun.

Bainhira audiénsia ramata maka komisaun halo relatóriu no paresér ba inisiativa lejislativa ne’e no sei envia ba Meza PN hodi kontinua ho ajenda diskusaun faze jeneralidade iha plenária no binhira hotu kontinua ba diskusaun iha espesialidade hodi foku espesífiku ba kada artigu.

Komisaun sei fó prioridade ba diskusaun ne’e, nune’e iha tinan ne’e bele finaliza hodi regulariza konstrusaun sira.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!