RETIFIKASAUN : Ba publikasaun notísia iha loron 29 Janeiru 2025 ho títulu “Matan Ruak husu povu respeita atuasaun Governu ba despezu administrativu”, nune’e atu retifika katak Matan Ruak nia pozisaun respeita Governu nia atuasaun, mas ida-ne’e kruél no dezumanu.
DILI, 29 Janeiru 2025 (TATOLI) – Eis-Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, husu ba povu atu respeita atuasaun Governu Dasiak nian kona-ba atividade despeju administrativu, ne’ebé daudaun ne’e akontese.
Loloos maka: Eis-Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, hatete respeita atuasaun Governu Dasiak nian kona-ba atividade despeju administrativu, ne’ebé daudaun ne’e akontese.
“Ba despeju administrativu, ha’u husu povu respeita nafatin Governu nia atuasaun maske ida ne’e kruél no dezumanu”, Matan Ruak hateten iha konferénsia imprensa iha Faról, ohin.
Loloos maka : Kona-ba eviksaun, ha’u-nia pozisaun katak respeitu Governu ninia atuasoens, mas ida ne’e kruél i dezumanu”, Matan Ruak hateten iha konferénsia imprensa iha Faról, ohin.
Eis-primeiru-ministru ne’e dehan atu organiza Dili sai sidade organizada ne’e bele, maibé tenke tetu didi’ak no labele radikál liu sobu de’it.
“Ha’u krítika maka’as ba atividade despeju administrativu ne’ebé daudaun ne’e la’o. Ha’u bele dehan ida-ne’e asaun ne’ebé kruél no dezumanu, tanba iha dalan rua atu halo dezenvolvimentu sidade Dili mak progresivu, katak neineik, prepara uluk kondisaun mak avansa, seluk mak radikál. Entaun, daudaun akontese ne’e uza radikál, hakarak ka lakohi fó osan, fila bá idaidak nia hela fatin”, nia dehan.
Notísia relevante: MOP prevee millaun $2 hodi indemniza vítima despezu administrativu no alargamentu estrada
Matan Ruak konsidera atividade despeju administrativu ne’e afeta tebes ba povu kbiit-la’ek sira ne’ebé buka moris.
“Despeju administrativu ne’e la’o, ita haree destroi buat tolu mak populasaun nia investimentu halo uma, rendimentu no planu ba futuru nian. Ita sobu ona, maibé bainhira mak sira harii filafali uma ne’ebé ita sobu ne’e. Hakarak organiza Dili sai sidade, ita tenke haree papél Governu nian ho di’ak mak jere risku sira kona-ba afeta nia sidadaun sira mak tenke uza dalan progresivu, maibé agora uza radikál mak despeju administrativu ne’e la’o, komunidade simu nonook de’it, tanba sira laiha podér”, nia salienta.
Taur akresenta katak Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) dehan hala’o atividade despeju adminsitrativu ne’e kontinua lei Governu Daualuk nian.
“Lei ligasaun modelu dezenvolvimentu ami mak halo, maibé planu ba Dili momentu ne’ebá la hanesan agora sobu de’it. Ami-nia planu momentu ne’bá mak lori universidade bá Aileu no Parlamentu Nasionál, Governu ba Metinaro no halo uma rihun 15 iha Hera mak muda sai komunidade hafoin hadi’a sidade Dili ne’e neineik. La’ós lei dehan sobu ne’ebé, agora ne’e sobu de’it”, nia salienta.
Antes ne’e, iha 09 Abríl 2024, Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, hateten liuhusi konferénsia imprensa SEATOU sei serbisu hamutuk ho instituisaun relevante sira hanesan Jestaun Merkadu Dili, Ministériu Administrasaun Estatál, Obra Públika (MOP), Komérsiu no Indústria (MKI), Turizmu no Ambiente (MTA), Transporte no Komunikasaun (MTK), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Terra no Propriedade, Reprezentante Prezidente Autoridade Dili, administradór postu iha Dili no Xefe suku sira organiza Dili no kapitál munisípiu sira sai organizadu.
“Hakarak hato’o ba públiku katak ekipa konjunta sei hahú serbisu iha terrenu, sei efikás liután ho objetivu prinsipál hodi forma ekipa konjunta ida-ne’e atu organiza sidade iha territóriu tomak, hodi transforma sai moos, organizadu, saudavel no seguru. Moos ho nia sentidu organizadu, saudavel no seguru. Moos katak ema hotu hakarak hela iha ambiente ne’ebé moos no laiha fo’er”, governante ne’e dehan foin lalais ne’e.N
Atividade ne’ebé ekipa SEATOU lidera bazeia ba dekretu-lei númeru 3/2024, 17 Janeiru, alterasaun dahuluk husi dekretu-lei númeru 33/2008, 27 Agostu, kona-ba Ijiene no Orden Públika. Nune’e mós, iha dekretu-lei númeru 51/2016, 28 Dezembru, kona-ba Lisensiamentu Mensajen Publisitária, no dekretu-lei númeru 2/2017, 22 Marsu, kona-ba Sistema Jestaun Rezíduu Sólidu Urbanu, inklui dekretu-lei númeru 3/2017, 22 Marsu, kona-ba Rejime Zona Estasionamentu Durasaun Limitada.
Notísia relevante: Governu apoia komunidade afetada ba despeju administrativu iha Bebonuk fila bá munisípiu
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





