DILI, 03 fevereiru 2025 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Fundasaun Klibur Domin, Joaquim Freitas, informa katak iha tinan 2024 Fundasaun Klibur Domin deteta pasiente infesiozu Tuberkuloze (TBC-sigla inglés) hamutuk 180 husi munisípiu Liquiçá no Ermera.
“Iha 2024, ami halo triajen ba ema liu 18.000 ba sinál TBC. Ne’ebé, ami deteta kazu pozitivu TBC hamutuk 180. Entre pasiente TBC, ema na’in haat mate tanba komplikasaun saúde,” Joaquim Freitas informa ba TATOLI iha nia kna’ar fatin, segunda ne’e.
Nia mensiona katak pasiente barak liu, 90%, rekupera husi tratamentu TBC ne’ebé sira hala’o durante fulan tolu to’o fulan neen.
Diretór ne’e haktuir katak iha tinan sira liubá, ekipa Klibur Domin deteta ona kazu 300 resin, maibé kontinua analiza karik ida-ne’e iha relasaun ho falta kapturasaun sira ka númeru kazu sira menus daudaun.
Joaquim Freitas esplika katak Fundasaun Klibur Domin iha programa asisténsia sosiál ba ema ho defisiénsia no tratamentu saúde ba ema ne’ebé infetadu moras tuberkuloze iha Liquiçá.
Notísia relevante: Kombate moras HIV-Malária-TBC, Fundu Global sei apoiu milliaun $15 ba Timor-Leste
“Ami iha kama hamutuk 85 hodi akomoda ema ho defisiénsia sira ba tratamentu terapia saúde iha Klibur Domin. Ita iha programa baze komunitária ba tratamentu no prevensaun moras tuberkuloze,” nia hateten.
Programa TBC hetan finansiamentu husi Global Fund liuhusi Ministériu Saúde ho montante liu dolar amerikanu rihun 68 kada tinan no programa asisténsia sosiál finansia husi Ministériu Solidariedade Sosiál ho montante liu dolar amerikanu rihun 90 iha kada tinan.
Responsável ne’e relata katak ema ho defisiénsia liu 700 ne’ebé hetan benefísiu hosi programa asisténsia ne’e, hetan tratamentu iha Klibur Domin ema liu 200.
Tuberkuloze kauza husi baktéria (Mycobacterium Tuberculosis) ne’ebé maka dalabarak afeta pulmaun. TBC bele kura no prevene.
TBC espalla husi ema ida ba ema seluk liu husi ár. Bainhira ema ida sofre moras TBC me’ar, fani ka tafui, sira mós espalla mikrobiu TBC nian ba iha ár livre. Bainhira dada iis mikrobiu uitoan de’it, ema bele infetadu ho moras TBC.
Kuaze katoluk husi populasaun mundu mak sofre moras TBC, ne’ebé signifika katak ema barak mak infetadu ho bakteria TBC maibé sedauk sofre moras ne’e no labele tranzmite moras ne’e.
Sinál moras TBC:
1.Me’ar beibeik liu semana 3 nia laran. Dalaruma mós me’ar-tasak kahur ho ran.
2.Hirus-matan moras no sente isin-kolen hela de’it.
- Isin-manas no kosar iha kalan.
- Laiha vontade atu han halo isin tuun maka’as.
Oinsá prevene moras TBC?
- Bá lalais Sentru saúde ne’ebé besik atu hetan tratamentu.
- Taka ibun bainhira fani ka me’ar.
- Labele tafui kabeen arbiru.
- Habai kolxaun semana ida dala 1.
- Loke janela atu anin no loro-manas bele tama no sai.
- Han hahán ne’ebé di’ak, ezemplu: Modo, ai-fuan, na’an, susubeen no seluk tan.
- Fase liman ho sabaun molok han no depoizde halo atividade.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade