DILI, 03 fevereiru 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi reuniaun plenária, segunda ne’e aprova proposta-lei númeru 9/VI(1a) medida tutela legalidade urbanístika iha faze jeneralidade ho votu a-favór 39, kontra 0 no abstensaun 19.
“Ne’ebé pasa iha jeneralidade”, Prezidente PN, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária, PN.
Ho aprovasaun ne’e, hodi diskute espesífiku kada artigu iha espesialidade maka meza PN envia ba komisaun E ne’ebé trata asuntu infraestrutura.
Ministru Obra Públika (MOP), Samuel Marçal, nu’udar na’in ba proposta iha intervensaun hateten, lei ida ne’e importante ba dezenvolvimentu Nasaun.
“Ita hasoru problema barak ne’ebé ita hotu akompaña. Ema ida-idak harii uma konforme hakarak”, akresenta.
Tuir relatóriu paréser husi komisaun E, proposta-lei ne’e iha kondisaun atu aprova.
Rejimentu PN iha artigu 105, númeru 1 hateten, diskusaun jeneralidade foka ba prinsípiu no sistema projetu ka proposta-lei ida-idak nian.
Notísia relevante:https://tatoli.tl/2025/01/23/governu-hakarak-regula-konstrusaun-edifisiu-iha-territoriu/
Prezidente komisaun E, Marcos Xaveir, konsidera inisiativa lejislativa ne’e importante hodi regula sidadaun hotu bainhira harii uma, inklui regula di’ak liu-tán komunidade ne’ebé hela fatin risku dezastre naturál hanesan foho lolon, mota ibun, no lei ne’e sei fó liu-tán forsa ba ezekutivu hala’o serbisu kontrolu.
Enkuantu, proposta-lei refere tuir espozisaun motivu, entrada vigór dekretu-lei númeru 9/2022, 24 fevereiru, ne’ebé estabelese rejime jurídiku edifikasaun no urbanizasaun, no regula lisensiamentu konstrusaun no utilizasaun edifikasaun, iha nesesáriu atribui ba Governu ferramenta legál adekuadu ne’ebé permite garante aplikasaun rejime ne’e.
Hanesan iha artigu 50 sita iha diploma, obra ezekutadu laiha nesesáriu lisensa konstrusaun, hanesan ezekuta dezakordu ba projetu aprovadu, iha violasaun norma legál no regulamenta aplikável, sei sujeita medida tutela legalidade determina iha diploma própriu.
La aplika koima iha rejime jurídiku edifikasaun no urbanizasaun, propoin estabelese medida tutela legalidade urbanístika lima ne’ebé permite Governu atua no repór legalidade urbanístika, ho konsiderasaun grau gravidade ilísitu urbanístiku no susetibilidade ou la legaliza obra.
Enkuantu, iha objetu prezente lei ne’e estabelese medida tutela legalidade urbanístiku, destina regula aktu administrativu nesesáriu hodi garante kumprimentu lejislasaun relativa ba lisensiamentu operasaun urbanístiku no edifikasaun, hanesan kumprimentu instrumentu jestaun territoriál.
Ámbitu prezente lei aplika ba operasaun urbanístika hotu ne’ebé hala’o iha territóriu.
Proposta-lei ne’e iha artigu hamutuk 17, kompostu husi kapítulu I dispoziasaun inisiál ho artigu tolu, kapítulu II medida tutela legalidade urbanístika ho artigu 11, kapítulu III rejime espesiál ho artigu ida, kapítulu IV dispozisaun finál ho artigu tolu.
Deputadu FRETILIN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, sujere ba Governu fó prioridade mós ba planu urbanizasaun no ordenamentu no lei títulu rai, nune’e presiza instrumentu sira ne’e ho ida bainhira proposta-lei ne’e aprova no promulga bele implementa ho di’ak.
“Ezemplu iha Dili área komersiál ne’ebé mak hala’o ba no área ne’ebé populasaun bele halo nia uma mak ida ne’ebé ita seidauk hatene, ba planu urbanizasaun no ordenamentu, se laiha ida ne’e, ita seidauk tan iha iha lei títulu rai”, nia sujere.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Rita Almeida