DILI, 13 Marsu 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida ba Apoiu Fundu ba Labarik (UNICEF-sigla inglés) no ministériu relevante sira lansa planu asaun nasionál kombate stunting (PANKOS) iha Timor-Leste.
“Ita hamutuk iha-ne’e atu deklara, renova no mós hametin liután ita-nia kompromisu hamutuk. Problema stunting ho problema má-nutrisaun krónika, problema ita hotu nian, problema nasaun nian. Loos duni katak dadus ne’ebé saúde ho ajénsia sira foti mak 47% husi kuaze metade ita-nia oan sira iha problema boot nia laran. Ne’e katak projesaun negativa ba konstrusaun Estadu no hamosu dezastre ida ba ita-nia nasaun,” Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, dehan iha nia diskursu iha salaun Delta Nova, Komoro, kinta ne’e.
Nia esplika, lansamentu planu asaun ida-ne’e la’ós de’it ba ajénsia internasionál, ajénsia nasionál no mós ministeriál, maibé planu asaun ne’e ba povu tomak tanba rikusoin ida-ne’ebé importante liu mak ema.
“Se ita la investe sériu iha ema mak ita-nia nasaun sei monu, ita-nia dezenvolvimentu sei la’o neineik. Tanba ne’e, husu ba inan-aman sira no ajénsia internasionál sira no ajénsia lokál sira hotu no mós membru governu sira-ne’ebé mak iha ligasaun ho nutrisaun bele hadi’a di’ak liután,” nia subliña.
Iha fatin hanesan, reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia Digiovanni, hateten lansamentu ne’e ho objetivu atu kombate raes-badak (stunting).
“UNICEF iha previléjiu boot tebes atu halo parte iha viajen ida-ne’e, hodi serbisu hamutuk ho Governu, parseiru sira no komunidade hodi garante katak labarik idak-idak iha Timor-Leste iha direitu atu buras no alkansa sira-nia potensiál tomak,” nia dehan.
Notísia relevante: Governu realiza konsulta rejionál define kompromisu kreximentu nutrisaun
Nia esplika katak raes-badak la’ós de’it estatístika, maibé ida-ne’e emerjénsia ida-ne’ebé afeta kuaze metade husi Timor-Leste nia labarik ho idade tinan lima mai kraik, hodi limita sira-nia abilidade atu aprende, hafraku sira-nia sistema imunidade no fó impaktu ba sira-nia produtividade iha futuru.
Bainhira labarik sira-nia saúde ladún di’ak, tuir Patrizia, la’ós de’it sira-nia saúde mak sofre, maibé fundasaun sira hosi kapitál umanu no kreximentu ekonómiku nasaun nian.
Nia relata, peskiza sientífika hatudu katak raes-badak afeta maka’as dezenvolvimentu kakutak nian. Kakutak fahe ba parte prinsipál rua, emisfériu karuk no loos. Kakutak karuk mak responsável ba razaun, hanoin analítiku no rezolusaun problema. Enkuantu kakutak loos, serve hanesan sentru ba emosaun no kontrolu emosionál. Bainhira labarik ida hetan susar, dezenvolvimentu kakutak nian hetan difikuldade, hodi hamosu dezafiu kognitivu no emosionál sira ba tempu naruk.
Nia hatutan, labarik ida ho kakutak ne’ebé ladún dezenvolve bele luta atu regula emosaun sira, reazen ho apropriadu ba situasaun sira no rezolve problema sira ho efetivu. Ida-ne’e la’ós de’it afeta sira-nia poténsia individuál maibé mós iha implikasaun ne’ebé dura ba sosiedade tomak.
“Ohin, ho planu asaun nutrisaun multisetoriál nasionál ida-ne’e atu kombate stunting. Timor-Leste halo apelu barani ida katak má-nutrisaun, iha nia forma hotu-hotu, tenke rezolve liuhosi vontade polítika neʼebé forte, kolaborasaun multisetoriál no intervensaun sira-neʼebé bazeia ba evidénsía,” nia dehan.
Nia haktuir, planu ida-ne’e mak roteiru ida-ne’ebé halibur setór saúde, nutrisaun, agrikultura, bee, saneamentu, protesaun sosiál no edukasaun tanba atu kombate raes-badak presiza aprosimasaun sosiedade tomak nian.
Aleinde ne’e, Diretór Ezekutivu UNMICS, Joel Maria Pereira, informa Timor-Leste halo ona progresu iha implementasaun no mekanizmu hodi rezolve polítika, estratéjia, má-nutrisaun iha forma hotu-hotu. Tanba konsekuénsia sériu husi stunting no nesesidade atu aselera ninia redusaun mak Governu Timor-Leste estabelese Unidade Misaun ida, ne’ebé koñesidu ho naran Unidade de Missão para o Combate ao Stunting (UNMICS), liuhosi Dekretu-lei Nú. 91/2022, data 22 Dezembru 2022, ne’ebé ikusmai hetan alterasaun liuhosi Dekretu-lei Nú. 37/2024 iha 20 Novembru.
Unidade ida-ne’e, nia esklarese, kria ho mandatu tinan rua iha Gabinete Primeiru-Ministru nia okos no bazeia ba Dekretu-lei Nú. 46/2023, loron 28 fulan-Jullu, Lei Orgánika IX Governu Konstitusionál, artigu 14, alínea 3.
“Mandatu primáriu ida husi UNMICS mak atu dezenvolve planu nasionál atu kombate stunting atu kumpri mandatu ida-ne’e. UNMICS ho asisténsia téknika husi UNICEF no parseiru sira seluk, lidera ona dezenvolvimentu husi Planu Asaun Nasionál ba Kombate Stunting (PANKOS 2024- 2030). Planu ida-ne’e dezenvolve liuhosi aprosimasaun komprensiva no partisipativa, neʼebé envolve ideia sira,” Joel informa.
Joel dehan, planu ne’e ho objetivu atu divulga informasaun no hasa’e konxiénsia entre populasaun kona-ba kauza no konsekuénsia sira husi stunting, mobiliza populasaun tomak hodi adopta hahalok sira hodi prevene stunting, fó apoiu ba atividade sira-ne’ebé relasiona ho tratamentu no mitigasaun ba kondisaun stunting, no garante koordenasaun ho instituisaun relevante sira atu kombate stunting.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade