DILI, 17 Marsu 2025 (TATOLI)—Governu Japaun no NGO Frontline, segunda ne’e, asina kontratu subvensaun atu hasa’e kualidade servisu saúde materna, hasa’e kapasidade médika no hadi’a fasilidade saúde iha Munisípiu Bobonaru.
“Ha’u haksolok tebes serimónia asinatura ba projetu foun, hasa’e kualidade servisu saúde materna liuhusi kapasitasaun médika no hadi’a fasilidade sira iha Munisípiu Bobonaru faze dahuluk ne’ebé sei implementa husi Frontline no finansia husi Governu Japaun,” Embaixadór Japaun iha Timor-Leste,Tetsuya Kimura, hateten iha nia diskursu, iha Embaixada Japaun, Praia dos Coqueiros, Dili.
Nia dehan, Japaun iha parseria besik ho Governu Timor-Leste, ONG Japoneza inklui Frontline, ONG Timoroan, no organizasaun internasionál sira, to’o agora implementa ona projetu relasiona ho saúde hamutuk 60-resin iha TL.
“Ami-nia projetu saúde dahuluk liu iha Timor-Leste foka liubá saúde materna-infantil nian, neʼebé hahú iha tinan 2002. Ho fiar katak hamenus mortalidade inan nian sei iha impaktu diretu ba sobrevivénsia no kreximentu labarik sira, futuru nasaun ida-ne’e nian. Agora daudaun ami moderniza hela Sentru Saúde Komunitária 20 iha munisípiu 12 liuhusi parseria ho UNFPA ( United Nations Population Fund ). Adisionalmente, ami iha hela prosesu atu konstrui sala obstetrísia no jinekolojia nian ho sala partu nian iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), ne’ebé sei ramata iha tinan 2027,” nia esplika.
Nia relata, Embaixada Japaun no Frontline apoia ona hasa’e kualidade servisu saúde materna nian dezde tinan 2014. Foku hosi projetu tinan ida-ne’e mak atu harii sala ba inan no labarik sira. Iha Munisípiu Bobonaru iha de’it sala rua ba inan no labarik sira, maski iha sentru saúde hitu. Frontline konsidera katak ida-ne’e bele sai hanesan razaun ida ba taxa mortalidade materna no neonatál ne’ebé aas liu iha Bobonaru kompara ho mídia nasionál. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu hamenus taxa mortalidade iha futuru.
“Frontline mós sei tau esforsu ba kapasitasaun la’ós de’it ba médiku, parteira no inan sira maibé mós ba pesoál saúde sira seluk iha Munisípiu Bobonaru no membru família sira iha komunidade nia leet. Ami hein katak serbisu ho grupu oinoin, iha tempu hanesan bele lori efeitu pozitivu sira ne’ebé boot liután,” Tetsuya dehan.
Iha fatin hanesan, Reprezentante NGO Frontline, Yohei Kawaguchi, hateten husi tinan 2024 to’o Marsu 2025, Frontline implementa inisiativa oinoin iha área pilotu sira iha Munisípiu Bobonaru, ezemplu, formasaun teste ultrasonografia nian fornese ona ba profisionál saúde na’in-12, na’in-10 hosi sira-ne’e hetan sertifikasaun nu’udár tékniku ekografia nian ba nivel báziku tuir matadalan nasionál.
“Aleinde ne’e, painél solar sira instala ona iha Sentru Saúde Komunitária (CHC) Lourba, hodi asegura servisu médiku sira ho kualidade aas maski durante eletrisidade mate. Atividade hirak-ne’e hala’o hodi hasa’e kualidade servisu saúde maternu infantil iha Munisípiu Bobonaru. Atu habelar liután esforsu hirak-ne’e, Governu Japaun no Frontline deside ona atu kontinua atividade sira-ne’e iha Munisípiu Bobonaru,” Yohei Kawaguchi esplika.
Nia hatutan, iha faze dahuluk husi projetu foun ne’e, ámbitu atividade sei habelar hodi kobre Munisípiu Bobonaru tomak. Ida-ne’e inklui hala’o formasaun kuidadu antenatál ba profisionál saúde sira, promove aula edukasaun materna nian ba inan isin-rua sira, halo sensibilizasaun entre membru komunidade sira, monitoriza teste ultrasonografia ba inan isin-rua sira, no konstrui sala enfermária ba saúde maternu-infantil nian iha CHC Lourba.
Atividade hirak-ne’e sei implementa ho kolaborasaun besik ho Ministériu Saúde, Munisípiu Bobonaru, no Departamentu Saúde Bobonaru hodi garante sustentabilidade husi atividade sira ne’e hafoin projetu ne’e ramata. Liuhusi projetu ida-ne’e, maizumenus inan isin-rua 2.500 sei hetan asesu ba kuidadu antenatál ne’ebé di’akliu, enkuantu membru komunidade liu 20.000 inklui família inan isin-rua sira sei hetan benefísiu hosi atividade sira projetu nian.
Nia afirma projetu ne’e ho objetivu atu fó apoiu ba inan no oan sira-neʼebé hela iha área rurál. Hasa’e koñesimentu tantu fornesedór kuidadu saúde no membru komunidade sira sei ajuda proteje bebé foin moris no kontribui ba dezenvolvimentu sustentável sistema kuidadu saúde Timor-Leste nian.
Entretantu, Vise-Ministru Fortalesimentu Institusionál Saúde, José dos Reis Magno, agradese ba Governu Japaun no ba ONG Frontline tanba atu parseria ida-ne’e haburas no lori benefísiu pozitivu ba nasaun no povu ida-ne’e.
Asina kontratu subvensaun ne’e ho totál orsamentu $490.751 ne’ebé finansia husi Governu Japaun.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade