DILI, 14 Maiu 2025 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN) ratifika akordu servisu aéreu entre Governu Timor-Leste, Xina no Kamboja.
Rezultadu votasaun ba kada akordu aéreu ho país rua ne’e a favór 52, kontra laiha no abstensaun ida.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten proposta akordu ne’e aprezenta husi Governu, ne’ebé dezeja mós relasaun amizade no kooperasaun entre Timor-Leste, Xina no Kamboja.
Ho nesesidade kontinua dezenvolve setór transporte aéreu hanesan elementu esensiál ba interkonetividade país hanesan aliserse ba kreximentu ekonómiku, liuhusi fasilita interkámbiu komersiál liuhusi aérea no promosaun turizmu hanesan inkrementu ligasaun aérea regulár.
Akordu ne’e fasilita kontaktu entre povu husi nasaun sira ne’e no dezenvolve relasaun mútua entre país iha domíniu aviasaun sivíl.
No subliña kompeténsia konstituisionál PN hodi ratifika akordu internasionál. Nune’e Governu aprezenta ba Parlamentu atu tuir konstituisaun artigu 115 iha alínea a) iha númeru 2, ba proposta rezolusaun hodi bele ratifika akordu referidu.
Rekorde katak, iha 30 Jullu 2024, Xefe Estadu Timor-Leste, José Ramos Horta, no Prezidente Repúblika Populár Xina, Xi Jinping, sai sasin ba asinatura akordu kooperasaun entre Governu Timor-Leste no Xina, kona-ba “Belt and Road Indicative”.
Akordu ne’e asina husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, ho Komisaun Reforsa Dezenvolvimentu Nasionál Xina, Zhen Shanjie.
Akordu ne’e importante atubele garante serbisu parseria ho Xina kona-ba konetividade, dezenvolvimentu infraestrutura no seluk tan.
Lembra katak, iha 06 Marsu 2023, Timor-Leste no Kamboja mós asina akordu kooperasaun iha área aviasaun sívil iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun.
Notísia relevante: Timor-Leste ho Xina selebra akordu promove “Belt and Road Indicative”
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




