DILI, 20 Maiu 2025 (TATOLI) – Governu lansa ona fatuk dahuluk ba dezenvolvimentu no espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL), iha ámbitu Loron Restaurasaun Indepedénsia Timor-Leste ba da-23, iha 20 Maiu.
Iha serimónia lansamentu ne’e, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten dezenvolvimentu infraestrutura nu’udar prioridade prinsipál Governu Daneen nian, tuir vizaun boot iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030.
“Se ita hakarak dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál ba povu timoroan, ita tenke harii no mantein infraestrutura bázika. La ho sistema infraestrutura ida ne’ebé efisiente no integradu, labele garantia dezenvolvimentu inkluzivu no sustentavel”, Xanana Gusmão, hateten iha Komoro, ohin.
Nia subliña importánsia ba dezenvolvimentu aeroportu nu’udar ligasaun fíziku ne’ebé loke asesu ba serbisu, merkadu no oportunidade sira, no hametin Timor-Leste nia pozisaun iha rejiaun ASEAN no Ázia-Pasífiku.

Nia haktuir dezde simu pose iha 1 Jullu 2023, Governu hala’o ona revizaun ida ba projetu estratéjiku nasionál sira, inklui projetu dezenvolvimentu aeroportu nian, hodi garante viabilidade, sustentabilidade no efikásia.
“Ami hakarak garante katak aeroportu ne’ebé ami harii iha duni kapasidade hodi hatán ba nesesidade no kapasidade Timor-Leste nian”, salienta.
Iha biban ne’e, Xanana lori Governu nia naran hato’o apresiasaun ba parseiru dezenvolvimentu internasionál sira ne’ebé fó ona apoiu ba revizaun no reezbosu projetu ne’e, liuliu ba Ajénsia Kooperasaun Japoneza (JICA), Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (BAD), Governu Japaun no Austrália.
“Kompromisu maka’as Governu nian mak atu garante transparénsia, efisiénsia no efikásia iha prosesu tomak jestaun investimentu públiku, liuliu iha setór infraestrutura nian”, afirma.

Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, hateten seremónia ohin ne’e la’ós de’it inísiu simbóliku ida husi servisu fíziku kona-ba dezenvolvimentu no espansaun aeroportu nian, maibé mós nu’udar momentu kulminasaun husi vizaun estratéjiku planeamentu estratéjiku, koordenasaun institusionál, inklui ho sentidu brani iha hola desizaun estratéjiku no desizivu iha prosesu tomak to’o nia finalidade.
Membru Governu ne’e hateten nu’udar ministériu responsavel, hamutuk ho membru sira husi Steering Committee no tékniku sira ne’ebé envolve durante ne’e, tau ona iha kuidadu no rigór tékniku husi projetu ida-ne’e no asegura nia aliñamentu ho programa no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) nian.
Nia esplika hafoin konklui PEDN 2011- 2030, iha V Governu Konstitusional ho lideransa Xanana Gusmão nian, fó prioridade kedas ba dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato hodi halo planu mestre ho apoiu husi International Finance Corporation (IFC) nian. Ikus mai, revizita planu mestre refere no konklui iha tinan 2019, ne’ebé hanaran “Relatoriu Planu Mestre 2019 ba Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobato”.
Nia haktuir, iha tinan 2021, ho asisténsia téknika husi BAD, halo estudu viabilidade ida-ne’ebé komprensivu liu, inklui halo revizaun ba planu mestre 2019, prepara dezeñu báziku, finansiamentu, governasaun, no salvaguarda sosiál no ambientál sira.
Tuir nia, maski governasaun anteriór konsege to’o ba faze ida ba mobilizasaun finanseira no asina kontratu inisiál ba konstrusaun nian, obra ida-ne’e labele ezekuta tamba kestaun tranzisaun governasaun nian.
“Ohin istória repete hikas fali. Hafoin diskusaun no halo revizaun téknika oin-oin, ho anotasaun espesífiku ba nia kompleksidade projetu ida-ne’e nian, ho lideransa Xanana Gusmão, ita hahú ho lansamentu primeira pedra no kompromete atu konklui obra ida-ne’e tuir tempu no kalendarizasaun ne’ebé konkorda hamutuk ona katak sei finaliza no inagura iha mandatu IX Governu antes termina”, Miguel Manetelu hateten iha nia diskursu.
Governante ne’e mós rekoñese papél importante husi komisaun téknika ne’ebé halo levantamentu ba propriedade populasaun nian iha área aeroportu to’o ba nia faze pagamentu. “Ha’u hakarak rekoñese papél importante husi ekipa téknika sira iha Ministériu Finansa, ne’ebé envolve iha diskusaun téknika oioin hodi konklui modalidade finansiamentu sira ne’ebe envolve iha projetu ida-ne’e”, dehan.
Nia mós rekoñese desizaun sira ne’ebé foti ona antes Governu Dasiak nia mandatu. “Ha’u hakarak rekoñese apoiu inkondisionál ne’ebé fó husi hau-nia kolega membru Governu ne’ebé halo parte ba Steering Committee nian. Ho ita boot sira-nia apoiu, ikus mai, hetan aprovasaun ba dezeñu integradu ida ba implementasaun obra importante ida-ne’e husi primeiru-ministru, ne’ebé permite ita hotu halibur iha ne’e hodi fó sasin ba lansamentu ida-ne’e”, dehan.
Konstrusaun aeroportu ne’e hanesan projetu estratéjiku nasionál ne’ebé envolve parseiru internasionál prinsipál tolu mak hanesan JICA kontribui ho subsídiu ida ho yen billaun 4,9 (besik millaun $37,5) ba konstrusaun edifísiu terminál pasajeiru modernu ida ne’ebé amigavel ba utilizadór.

PT. Waskita Karya (Indonézia), liuhusi parseria ho PT Amtyhas, sei kaer espansaun pista no infraestrutura relasionadu ho orsamentu millaun $72,5, no mós jestaun projetu ho valór millaun $6,28.
Governu Austrália, liuhusi Fasilidade Finansiamentu Infraestrutura Austrália nian ba Pasífiku (AIFFP) fó hela empréstimu ida ho dólar millaun 45 no subsídiu ida ho dólar millaun 28,36. Fundu ne’e sei uza hodi harii instalasaun apoiu sira hanesan asesu estrada, estasionamentu, manutensaun, terminál kargo, fasilidade saúde, bombeirus, depozitu kombustivel, muru perímetru, no ponte Beto Tasi.
Aleinde ida-ne’e, Timor-Leste mós simu ona empréstimu ida ho montante millaun $135 husi BAD hodi finansia obra infraestrutura prinsipál sira hanesan alargamentu pista, taxiway, aventál, sistema iluminasaun, torre kontrolu, no edifísiu administrativu sira.
Lansamentu fatuk dahuluk ne’e lidera diretamente husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, no hetan partisipasaun husi membru Governu, diplomata husi nasaun belun sira, no mós membru Parlamentu Nasionál.
Notísia relevante: Ohin, Governu lansa fatuk dahuluk ba dezenvolvimentu no espansaun aeroportu Komoro
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




