DILI, 22 Maiu 2025 (TATOLI) – Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hamutuk ho Asosiasaun Direitus Umanus (HAK) realiza semináriu nasionál ho objetivu atu promove advokasia kona-ba inkluzaun sosiál no ema ho diversidade iha Timor-Leste.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, afirma, kona-ba inkluzaun sosiál liuliu ema ho defisiénsia, fó prioridade ba sira atu asume knaar hanesan líderansa iha nível baze to’o institusionál.
“Tanba maluk defisiénsia balun mak sei hasoru difikuldade iha uma, no iha sosiedade nia leet, nune’e daudaun ne’e ami iha ministériu halo ona buat barak”, Ministra ne’e hateten ba jornalista sira hafoin remata konferénsia iha sede HAK, Farol, Dili, ohin.
Estadu Timor-Leste atinje ona nia progresu barak maske la tomak maibé iha área inkluzaun no direitu umanu nian Estadu ratifika ona no mensiona balun de’it hanesan konvensaun direitu labarik, konvensaun hapara violénsia iha forma hotu-hotu.
“Aleinde konvensaun sira-ne’e hotu ita hatene katak Estadu no Governu Timor-Leste kria no aprova ona lei hodi proteje direitu sidadaun sira-nia hodi asegura iha prosesu liuliu iha justisa nian”, governante ne’e dehan.
Governante ne’e hatutan, “Timor-Leste iha evidénsia barak kona-ba progresu hodi asegura inkluzaun sosiál ne’ebé esensiál liu hanesan partisipasaun ema defisiénsia liuhusi organizasaun sira no mós iha prosesu dezenvolvimentu”.
Notísia relevante:Komisaun G husu labele diskrimina ema ho defisiénsia
Tanba ne’e mak MSSI promove ema ho defisiénsia sai auto-kargu xefia tanba laiha diskriminasaun ida ba ida seluk, no liuhusi dezenvolvimentu nasionál ne’e mós atu hateten katak iha périodu 2021-2030 sei utiliza mekanizmu integradu ne’ebé sei organiza ema ho defisiénsia bele hola parte iha grupu traballu ba dezenvolvimentu liuhusi servisu hamutuk ho liña ministeriál sira seluk.
“Nune’e kada liña ministériu mós iha responsavel ba ema ho defisiénsia sira tanba daudaun ne’e iha MTK hahú husi 2021 sira aloka orsamentu hodi implementa Planu asaun nasionál ba ema defisiénsia no konsege atende públiku inkluzivu iha DNTT no kooperasaun ho MJ atu ema defisiénsia sira bele hetan sira-nia direitu hanesan karta kondusaun (SIM) inklui dokumentu identidade”, nia informa.
“Atu nune’e bele konduz motorizada no ema defisiénsia na’in-14 iha Dili mak hetan karta kondusaun (SIM motor) ema defisiénsia na’in-lima mak iha ona karta kondusaun ba karreta (SIM kareta) no iha 2023 ema ho defisiénsia na’in-12 mak trata ona pasaporte no billete identidade, iha tinan-2024 ema ho defisiénsia hamutuk 249 mak hetan ninia atendimentu hodi trata várius dokumentu identidade.
Defisiente iha fíziku maibé la’ós hanoin no fuan
Aleinde ne’e tuir Diretór HAK, Feliciano da Costa de Araújo, kona-ba inkluzaun sosiál ema hanoin ne’e servisu ema ho defisiénsia, la’ós organizasaun defisiénsia ninian de’it maibé ida-ne’e hola parte ba iha Estadu no sosiedade ida-ne’e.
“Dalabarak ema sira-ne’e hasoru dezafíu liuliu iha família uma-laran no ema barak mak tau termu ida dehan sé moris hanesan ne’e dalaruma tau todan ba ita”, Diretór ne’e konsidera
Maibé, tuir HAK, sira rasik lakohi moris hanesan ne’e tanba ne’e família no sosiedade sira tenke tau atensaun.
“Ha’u sempre hatete ona ba autoridade lokál sira bainhira iha atividade diskusaun ba programa sira iha suku tenke envolve mós ema sira-ne’e tanba sira defisiénsia iha fizikamente maibé hanoin no fuan la defisiénsia”, nia hatutan.
Tanba ida-ne’e ema hotu tenke hanoin katak bainhira julga ema sira-ne’e ita rasik mak defisiénsia, entaun liuhusi advokasia sira ne’ebé halo hodi hasa’e konsiénsia no hamosu ideais oinsá maka lori advokasia ba sosiedade sira no família.
Konstituisaun RDTL nú. 160 ko’alia kona-ba “Universalidade no igualdade” ne’ebé deklara iha aliñea rua hanesan:
- Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan.
- Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijén étniku, nia lian, pozisaun sosiál ka ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolójia, relijiaun, instrusaun ka kondisaun fízika no mentál.
Enkuantu, nú. 210 ko’alia kona-ba “Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia” ne’ebé deklara iha aliñea rua hanesan:
- Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku ka mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak-ne’eb’e sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia
- Estadu bainhira bele promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia husi rai laran.
Entaun iha tinan-2025 MSSI fó apoiu orsamentu institusionál solidariedade sosiál (ISS) ba instituisaun ema ho defisiénsia hodi implementa programa advokasia kona-ba inkluzaun defisiénsia no instituisaun hamutuk 38 ho totál orsamentu USD$2 millões hodi apoia sira hodi hala’o sira-nia atividade.
Entretantu, Uma mahon sia mak hetan apoiu mós husi MSSI ho montante USD$509.967.65 sentavus iha mós orfanatu neen iha nivél territoriál ho montante USD$228,147.86 sentavus iha mós sentru komunitária sanulu 11 no apoiu ho montante USD$660,233.68 sentavus no iha mós área defisiente 12 husi asosiasaun, instituisaun, sira-ne’ebé harii husi ema defisiénsia sira no hetan apoiu USD$547, 150.85 sentavus no totál USD$2 milloes ne’ebé tinan ne’e aloka tiha ona ba instituisaun sira-nia konta bankária.
Semináriu nasionál ne’e, kona-ba ema ho diversidade, MSSI no Asosiasaun HAK apela atu labele konsidera nu’udar sira-nia serbisu de’it maibé ema hotu ka entidade hotu nian. “Servisu ba asuntu diversidade mós la’ós ba organizasaun LGBTQI+ nian de’it”, Diretór HAK, Feliciano da Costa de Araújo dehan.
“Família no sosiedade sira tenke tau atensaun ba asuntu rua ne’e. Aleinde ne’e dalabarak ema sempre halo diskriminasaun ba ema ho diversidade no la konkorda ho moris ida-ne’e,” nia reforsa tan.
Notísia relevante:MSSI husu HAK habelar advokasia direitu inkluzaun sosiál iha área rurál
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




