iklan

HEADLINE, LEI

Governu propoin edita artigu haat iha Estatutu Ministériu Públiku

Governu propoin edita artigu haat iha Estatutu Ministériu Públiku

Komisaun A halo audiénsia públika ho ekipa husi Ministeriu Justisa, ba projetu proposta-lei nú.17/VI/(2a)-alterasaun daruak ba lei nú.7/2022, 19 Maiu, Estatutu Ministériu Públiku, iha sala Komisaun A PN, Kinta (29/05/2025). Imajen TATOLI/Alexandra da Costa

DILI, 29 Maiu 2025 (TATOLI)Komisaun A ne’ebé trata asuntu Konstitusionál no Justisa iha Parlamentu Nasionál (PN), Kuarta ne’e, halo audiénsia públika ho entidade relevante husi Governu ba projetu proposta-lei nú.17/VI/(2a)-alterasaun daruak ba lei nú.7/2022, 19 Maiu, Estatutu Ministériu Públiku.

Entidade sira ne’ebé halo audiénsia iha parte dadeer mak hanesan Prokuradoria Jerál Repúblika (PJR) no Polísia Sientífiku Investigasaun Kriminál (PSIK) iha parte dadeer no Ministériu Justisa (MJ) iha parte lorokraik.

Prezidente Komisaun A, Patrocínio dos Reis Fernandes, haktuir, membru Komisaun konvida entidade sira hodi rona hanoin no hetan referénsia hodi bele debate iha faze jeneralidade no espesialidade.

“Ita husu sira atu fó hanoin kona-ba proposta-lei. Entaun Governu mai atu edita artigu haat iha proposta-lei ne’e no prinsipalmente sira fó reazen pozitivu tebes katak durante ne’e Ministériu Públiku hein duni estatutu ne’e. Tanba ne’e bainhira ita la edita artigu sira-ne’e, entaun la’ós dehan katak lei ladi’ak maibé realidade tenke korresponde ho espetativa nune’e sei hamosu difikuldade iha implementasaun sira. Tanba ne’e, ho alterasaun sira bele fó biban ba Ministériu Públiku hodi funsiona di’ak liután,” Prezidente Komisaun A hato’o iha resintu PN.

Deputadu ne’e esplika, artigu haat ne’e ko’alia kona-ba kritériu ba Prokuradór ne’ebé asume kargu ruma iha Ministériu Públiku hanesan Prokuradór ba koordenadór, Prokuradór Jerál Repúblika, no Prokuradór Rekursu.

“Entaun ho baze ne’e mak ita atu regula ka sei haree didi’ak fali iha estatutu ne’ebé regula tiha ona atu ajusta ho realidade no kondisaun rekursu umanu ne’e iha hafoin bele fó biban ba Ministériu Públiku bele la’o,” nia akresenta.

Membru Komisaun A sei elabora relatóriu paresér hodi aprezenta iha plenária, hafoin parte meza halo ajenda hodi debate.

Notísia relevante : Governu altera Estatutu Ministériu Públiku

Governu antes ne’e submete proposta-lei ba PN ho pedidu urjénsia, maibé Komisaun A halo parasér atu depois parte meza bele pondera natureza urjénsia ne’e ba prosesu normál.

“Ita rona sira nia hanoin, katak bainhira halo debate karik bele aborda sira-nia hanoin hotu para lei ne’e bele fó espasu ba sira halo serbisu,” Deputadu Patrocínio, tenik.

Iha sorin seluk, Adjunta Prokuradoria Jerál Repúblika, Angelina Joanina J. Saldanha, relata, hafoin lei tama iha vigor iha tinan 2022, iha buat barak mak labele implementa, tanba ne’e maka iha inisiativa ida atu ko’alia ho Governu liuhusi MJ atu husu alterasaun balun ne’ebé mak PJR labele inplementa tanba haree ba rekursu umanu ne’ebé la sufisiente.

Proposta-lei ne’e submete ba MJ no lori bá Konsellu Ministru hodi halo aprovasaun no daudaun iha Komisaun A.

Aleinde halo alterasaun ba artigu balun, halo mós revogasaun ba artigu balun bainhira iha implementasaun la ligadu ho serbisu prestadu husi Ministériu Públiku.

Adjunta dehan, iha artigu nú.191 husi Estatutu Ministériu Públiku iha alinea daruak mak hateten katak, atu sai Prokuradór primeira instánsia tenke ema ne’ebé ho kategoria klase 1.

“Haree filafali ba rekursu tanba ema ho grau primeira klase ne’e iha na’in-sia de’it, nune’e labele koloka ema hirak-ne’e atu balá iha ne’ebá, entaun iha parte balun Koordenadór primeira klase laiha, nune’e nomeia fali segunda klase, normalmente liga ba estatutu ida-ne’e dehan katak tenke Prokuradór Rekursu maibé daudaun iha MP laiha Prokuradór Rekursu,” nia katak.

Tanba ne’e mak iha alterasaun ne’e bele fó biban ba klase 1 hodi asume kargu hanesan Prokuradór Jerál nomós Adjuntu no Inspetór Koordenadór.

Re-estrutura estatutu Majistradu Ministériu Públiku

Ministru Justisa, Sérgio Hornai, hateten, proposta-lei ne’e atu halo alterasaun ba estatutu majistradu Ministériu Públiku ninian ho razaun.

“Diskusaun ne’e pozitivu no nakloke tebes atubele inkorpora tan hanoin balun iha ita-nia lei, nune’e fó espasu ne’ebé dignu iha estabelesimentu estatutu majistradu ba Ministériu Públiku nian,” nia informa.

Estatutu Ministériu Públiku hatuur ninia estrutura hahú husi Prokuradór Jerál Repúblika ho Adjuntu Inspetór, Xefe Inspetór no Koordenadór Ministériu Públiku, entaun presiza haree mós ba argumentu balun atu halo revogasaun karik nesesariamente Governu haree katak lei ne’e di’ak no iha razaun maibé presiza reajusta ba realidade.

“Ita mós tenke haree ba númeru kuadru pesoál (rekursu umanu) sira-ne’ebé elejível iha fatin atubele prienxe vaga sira ka serbisu ne’ebé estabelesidu tuir kondisaun estrutura lei ne’e rasik. Entaun, ita tenke haree ona kona-ba Prokuradór Repúblika nia mandatu tuir klasifikasaun sira atubele asume knaar iha Prokuradór Repúblika ne’e duni,”

Governante ne’e esplika.

Aleinde ne’e, Adjuntu Prokuradór Repúblika sira-ne’ebé dezignadu husi Prezidente Repúblika, sira-nia klasifikasaun tenke iha klase 1 no 2. Tanba ne’e, sai preokupasaun atubele haree no sei haree ba prazu promosaun tanba iha lei ne’e hateten katak Prokuradór sira-ne’ebé promovidu iha klase 2 ba fali klase 1 ne’e presiza tinan-lima, enkuantu husi klase 3 muda ba klase 2 presiza tinan-10.

“Kona-ba klase 3 laiha problema tanba hafoin remata formasaun ka graduasaun bele pasa kedas ba iha Prokuradór Repúblika ho grau klase 3, maibé sei haree mós ba ninia promosaun sira,” Ministru Justisa, katak.

Governante ne’e hato’o, Governu halo jestaun ba polítika lejizlasaun iha kada natureza proposta-lei.

“Entaun Komisaun A pesiza rona opiniaun iha audiénsia públika ida-ne’e seraké mantein ho hanoin sira-ne’e ka kria hanoin foun atu ajusta ba lei ne’e,” nia hatutan.

Tuir planu Governu sei halo revogasaun ba Komisaun Rekrutamentu nomós iha selesaun, Governu pretende katak tanba iha ona Konsellu Superior maka sei fornese nesesáriu para iha tan Komisaun Rekrutamentu nomós ba selesaun, nune’e bele iha efisiénsia hodi fó biban ba Konsellu Superior hodi haree ekipa ne’ebé halo selesaun ba promosaun karreira.

Jornalista     : Alexandra da Costa
Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!