DILI, 07 Jullu 2025 (TATOLI)–Vise Primeiru-Ministru (PM) ba Asuntu Ekonomia no Ministru Turizmu no Ambiente, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay, konsidera, Banku Veteranu ne’ebé hanaran ‘Banco do nosso futuro’ hanesan modelu ba dezenvolvimentu sentradu iha povu.
“Liuhusi banku ida-ne’e, ita implementa ona modelu dezenvolvimentu neʼebé sentradu iha povu, ne’ebé ekonomia buras la’ós de’it iha leten, maibé husi baze bá leten, husi suku bá suku, husi aldeia bá munisípiu. Veteranu, agrikultór, peskadór, feto emprezária, no joven inovadór sira sei iha asesu ba ferramenta sira hodi harii sira-nia negósiu, kooperativa, no sira-nia mehi,” Vise PM Kalbualdi hato’o iha ámbitu serimónia lansamentu fatuk dahuluk konstrusaun edifísiu Banku Veteranu, iha Kolmera, Segunda ne’e.
Tuir governante ne’e, banku ne’e sai hanesan ajente ekonómiku xave no kataliza la’ós de’it ba empreza individuál, maibé kresimentu koletivu nasionál.
“Ita harii la’ós de’it instituisaun ida, maibé legadu ba oportunidade ida. Banco do Nosso Futuro sei oferese finansiamentu ne’ebé adapta ba kontestu no kréditu neʼebé kompriende realidade timoroan nian, no programa poupansa ne’ebé promove reziliénsia ekonómika iha nível uma-kain,” nia akresenta.
Governante ne’e iha espetativa katak Fundu Veteranu sei kontribui nafatin ba jerasaun sira iha futuru.
“Mai ita mós rekoñese Fundu Investimentu Veteranu no Konsellu Libertasaun Nasionál neʼebé nia vizaun no lideransa nakfilak ideia ida ba asaun. Ita-boot sira-nia kontribuisaun sei kontinua nafatin iha nasaun ne’e husi jerasaun sira prezente no sira ne’ebé sei tuir mai.
Governu tau esperansa infraestrutura ne’ebé harii ohin tenke inkluzivu, sustentável, no dignu tanba sei kuda fini sira ba futuru ho abut iha sakrifísiu no sanak ne’ebé to’o ba prosperidade ne’ebé sei fahe.
Aleinde ne’e, programa ne’e bele sai mós hanesan faru ba justisa finanseira, inkluzaun ekonómika, no dezenvolvimentu nasionál ne’ebé hanesan símbolu loloos ne’ebé eziste iha Timor-Leste.
“Ita fó onra ba pasadu hodi harii nia futuru. Mai ita hamutuk tau fatuk inan ida-ne’e hanesan símbolu ida katak veteranu mós prontu atu kontribui ba ita-nia rain liuhusi dezenvolvimentu ekonomiku, nune’e ita hamutuk bele kontribui no serví di’ak liután ba povu no rai doben Timor-Leste,” nia katak.
Notísia relevante : Governu lansa fatuk dahuluk banku veteranu iha Kolmera
Vise PM mós konsidera, Banco do Nosso Futuro la’ós de’it hanesan instituisaun finanseira ida, maibé hanesan símbolu ba esperansa, kontinuidade no gratidaun. Harii ho apoiu husi Fundu Investimentu ba Veteranu no lideransa Konsellu Libertasaun Nasionál sira, banku ida-ne’e lori mensajen kle’an ida iha nia misaun atu fó onra ba sira neʼebé lori mai liberdade, la ós de’it iha memória, maibé hodi fó kbiit ba sira-nia futuru, no família no komunidade nia futuru.
“Naran Banco do Nosso Futuro reflete vizaun nasionál ida ne’ebé ita-nia veteranu sira la’ós ona haree de’it nu’udar eroi ita-nia pasadu, maibė nu’udar ajente ekonómiku ba dezenvolvimentu ohin loron no promotór ba ita-nia prosperidade nasionál aban-bainrua,” Kalbuadi dehan.
Banku ida-ne’e sei sai hanesan ponte finanseiru ne’ebe liga patriotizmu ho produtividade, no sakrifísiu ho sustentabilidade. Ida-ne’e sei fornese kréditu, servisu bankáriu, no oportunidade ba investimentu ne’ebé partikularmente ho objetivu atu hametin ekonomia komunidade lokál sira, liuliu iha área rurál sira ne’ebé asesu finanseiru limitadu.
“Harii Banco do Nosso Futuro ne’e aliña tebes ho polítika dezenvolvimentu IX Governu Konstitusionál, fó prioridade ba diversifikasaun ekonómika aleinde mina no gás, hametin partisipasaun setór privadu, hakbiit ekonomia rurál sira, no asesu finanseiru inkluzivu ba segmentu hotu-hotu iha sosiedade nian,” nia tenik.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina





