DILI, 14 Jullu 2025 (TATOLI) – Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun, Mariano Assanami Sabino, agradese ba Banku Mundiál nia finansiamentu ba Sustainable Agriculture Productivity Improvement Project (SAPIP), ne’ebé tulun estratéjia dezenvolvimentu agríkola sustentavel iha Timor-Leste.
Projetu SAPIP ne’e rasik implementa iha 2016 ho totál orsamentu millaun $21 ne’ebé fornese husi Fundu Globál Agrikultura no Seguransa Ai-han. Programa ida-ne’e sei konklui iha loron 26 Jullu tinan ne’e hafoin implementa iha munisípiu Aileu, Ainaru, Bobonaru, Ermera, Likisá, Manatutu, no Vikeke.
“Programa SAPIP ne’e derivadu husi ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál. Maski programa ne’e nia orsamentu mak ramata ona, maibé programa tenke kontinua la’o”, Assanami hateten iha Timor Plaza, ohin,

Nia husu ba Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPFF) atu prevee orsamentu foun ba programa ne’e hodi nafatin apoia agrikutór sira kontinua hala’o atividade agríkola iha terrenu.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman, hateten projetu ida-ne’e nia implementa 100% husi Governu Timor-Leste ho akompañamentu no tulun husi grupu Banku Mundiál.
“Projetu ne’e hotu ona, maibé ita tenke aprende lisaun balun husi nia implementasaun no ita tenke asegura sustentabilidade ba impaktu husi ita-nia esforsu tomak, nune’e bainhira programa ne’e ramata, atividade kontinua hala’o”, David Freedman dehan.

Depoizde programa ne’e ramata, iha fulan neen tuirmai, Banku Mundiál sei prepara relatóriu avaliasaun ida kona-ba implementasaun projetu no saida mak bele rekomenda ba futuru atu kontinua.
“Sustentabilidade husi implementasaun programa ne’e, ha’u haree di’ak tebes husi munisípiu hitu ne’e. Ha’u-nia esperansa mak bainhira projetu ne’e hotu, labele hapara atividade sira ne’e, maibé tenke la’o nafatina, asegura ekipamentu ne’ebé imi hetan nune’e bele uza ba tempu naruk”, nia sujere.
Hodi realsa katak liuhusi projetu SAPIP, munisípiu hitu ne’ebé sai alvu hahú moderniza ona setór agrikultura.
Rezultadu no impaktu husi SAPIP iha munisípiu hitu
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, Marcos da Cruz, hateten projetu SAPIP lori mudansa signifikativa iha munisípiu hitu, liuliu hasa’e produsaun agríkola, pekuária, peska no floresta ho forma sustentavel.

Governante ne’e aprezenta rezultadu sira ne’ebé alkansa ona mak apoia grupu agrikultór 550, ho atividade oioin hanesan frutikultura, ortikultura, pekuária (apoiu karau, bibi, fahi no manu), akikultura (haki’ak ikan tilápia/nila) no produsaun alimentár.
Distribui mákina kuda haree 201, ko’a hare 85 no hand tractors 106. Fahe motorizada 30 no rádiu ba guarda floretál sira. Liuhusi projetu ne’e kria ona sentru viveru hamutuk 26.720, fó kapasitasaun téknika agrikultór no kuadru MAPPF sira. Aleinde ne’e, instala servidór no internét iha ministériu atu fasilita serbisu.
Governante ne’e destaka katak SAPIP kontribui ba modernizasaun setór agrikultura no haforsa espíritu empreendedorizmu entre agrikultór sira.
“MAPPF husu nafatin ba Banku Mundial atu kontinua serbisu hamutuk hodi hametin transformasaun ne’ebé komesa ona no habelar tan ba grupu agrikultór sira seluk mak taka kapítulu foun”, konklui.
Notísia relevante: Komisaun D nota implementasaun projetu SAPIP fó benefísiu ba agrikultór
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





