DILI, 18 Marsu 2025 (TATOLI)–Komisaun D iha Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu, tersa ne’e, simu audiénsia husi Banku Mundiál hodi aprezenta implementasaun projetu Sustainable Agriculture Productivity Improvement Project (SAPIP) iha Timor-Leste.
Prezidente Komisaun D, Ricardo Baptista, hateten, Banku Mundiál introdús rezultadu serbisu husi projetu SAPIP ne’ebé implementa hahú iha tinan 2016 to’o agora no sei ramata iha jullu tinan ne’e hodi apoia setór agrikultura, liuliu grupu agrikultór ne’ebé hala’o atividade iha natar fó apoiu tratór, mákina kuda no ko’a hare no apoiu seluk tan ne’ebé serbisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF).
“Komisaun agradese ba sira-nia prezensa iha Timor no projetu ne’e ami rasik bá iha ne’ebá no haree katak iha mudansa iha setór agrikultura ne’e rasik, katak iha transformasaun husi manuál ba mákina modernu,” Deputadu hato’o iha resintu PN.
Notísia relevante : Grupu 23 iha Bobonaro sei simu mákina agrikultura modernu
Banku Mundiál durante audiénsia aprezenta mós dezafiu iha implementasaun projetu referidu ne’ebé hasoru iha terrenu, hanesan komunidade liuliu juventude sira ladún tau interrese ba serbisu iha natar.
Dezafiu infraestrutura bázika no mudansa klimátika fó impaktu ba produsaun serbisu agrikultura.
Membru komisaun mós rekomenda bainhira programa ne’e ramata presiza kontinua iha programa seluk atu nune’e hamutuk ho Governu bele apoiu nafatin setór agrikultura.
“Komisaun husu atu kontinua fó apoiu la’ós materiál de’it, maibé kapasitasaun ba ita-nia grupu agrilkultór sira, hanesan ohin sira hateten oinsá mak halo fini ne’ebé mak di’ak atu responde ba ita-nia klima,” nia hato’o.
Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) iha 16 Novembru 2016 selebra akordu ida ho Banku Mundiál kona-ba implementasaun projetu hasa’e produtividade agrikultura sustentável iha Timor-Leste.
Projetu ne’e hahú halo lansamentu iha loron 29 Setembru 2017 no munisípiu ne’ebé sai alvu ba implementasaun mak Ainaru, Kovalima, Ermera, Bobonaru, Lautein, Likisa ho Oekusi.
Projetu ne’e implementa husi MAP ne’ebé finansiamentu fundu husi Programa Seguransa Ai-han no Agrikultura ho montante millaun $21, ne’ebé ezekuta husi parseiru sira hanesan Banku Mundiál, hanesan organizasaun sosiedade sivíl sira no Organizasaun Nasaun Unida ba Ai-han no Agrikultura ho durasaun tinan-lima, hahú 2017 to’o 2022.
Objetivu husi projetu ne’e maka atu hadi’a produtividade agrikultór ki’ik sira no fó tulun atu fa’an produtu sira ne’ebé agrikultór sira prodús liuhusi planu dezenvolvimentu, hanesan atividade pekuária no veternária, ortikultura no indústria inovativu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina