iklan

DESPORTU, INKLUZAUN SOSIÁL

Jogu desportivu CPLP: Entre Maskote “Ano no Anoi” ho Delegasaun Portugál

Jogu desportivu CPLP: Entre Maskote “Ano no Anoi” ho Delegasaun Portugál

Maskote ofisiál ba Jogu Desportivu CPLP ba da-XII ho naran “Ano no Anoi”. Imajen/Espesiál.

DILI, 18 Jullu 2025 (TATOLI)—Delegasaun Portugál hamutuk na’in-105, kinta (17 Jullu 2025) ne’e, to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Timor-Leste, iha tuku 12h00 ho aviaun Aero Dili 8g181.

Notísia Relevante: Delegasaun Portugál to’o ona iha Timor-Leste

Delegasaun primeiru ne’ebé to’o iha Timor-Leste ne’e, simu husi ekipa komisaun organizadora no simu husi Maskote ofisiál ba Jogu Desportivu CPLP ba da-XII ne’ebé reprezenta espíritu Timor-Leste nian, oinsá simu bainaka sira ho ksolok no amizade.

Maskote Jogu Desportivu CPLP 2025 nian ne’e, hatais traze tradisionál “TAIS” ho oin falun ho “boneka” ulun fabrikadu ho matan-fuan lakan hanesan javanese sira-nia oin, hamriik hodi simu bainaka sira maibé oin fabrikadu ne’e la reprezenta labarik no joven Timor-Leste nia oin be loloos.

Maskote ofisiál ne’e nakonu ho enerjia, kór no ho hamnasa, maskote be fó naran “Ano” no “Anoi” ne’e—lahatene sé-nia liman badaen mak nakfilak maskote ho oin boneka ne’e—dada membru delegasaun balun husi Portugál laran hodi hadau malu atu hasai fotografia hamutuk ho maskote “Ano” no “Anoi” iha karreta HI LUX ho kotuk nakloke ida-nia leten.

Fotografia membru delegasaun portugál sa’e karreta HI LUX ho kotuk nakloke ne’ebé espalla iha rede sosiál ne’e hetan pro no kontra. To’o iha parte balun, netizen sira tarata minsitériu kompetente [liuliu MJDAK no SEAK] ne’ebé lidera realiza jogu desportivu CPLP ne’e katak sira laiha kapasidade no só atu hatun de’it Estadu Timor-Leste nia dignidade.

“Loloos ne’e ami hakarak loos atu hasai fotografia ho maskote ofisiál ‘Ano’ no ‘Anoi”. Maibé tanba jornalista barak-liu entaun ami hakarak sa’e lalais karreta ne’e atu hasai lalais retratu hamtuk ho ‘Ano’ no ‘Anoi’. Maibé, ami la permanente sa’e karreta ne’e maibé tanba rai mós manas entaun ami sa’e fali minu-bus ne’ebé komisaun organizadora prepara,” Ofisiál atleta na’in-rua husi Portugál ne’ebé konsege tuur iha karreta kotuk ne’e klarifika.

Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelyo Isaac sarmento, hasai retratu hamutuk ho maskote ofisiál ba jogu depostivu CPLP ba da-XII “Ano no Anoi”. Imajen/Espesiál.

Sé loos mak maskote ofisiál jogu desprtu CPLP ho naran “Ano” no “Anoi” ne’e. “Ano no Anoi” mak nu’udár maskote ofisiál husi Jogu Desportivu XII CPLP 2025. Sira na’in-rua (2), Ano no Anoi, reprezenta labarik sira husi nasaun hotu-hotu iha mundu, espesiál ba nasaun sira-ne’ebé ko’alia Lian ofisiál Portugés ka membru Komunidade CPLP sira.

Ano no Anoi nia liman no fuan nakloke, sira simu bainaka ka delegasaun sira husi nasaun maun-alin sira husi CPLP ho ksolok. Tanba, Ano no Anoi, simboliza amizade, unidade, amizade no esperansa tanba liuhusi Ano no Anoi mak hanesan jerasaun ida-ne’ebé fiar katak desportu bele harii ponte no selebra diversidade.

𝐌𝐚𝐬𝐤𝐨𝐭𝐞 𝐔́𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 𝐧𝐢𝐚𝐧

Ano no Anoi mak hanesan maskote úniku Timor-Leste nian ne’ebé sira-nia kna’ar mak ba simu bainaka ka delegasaun sira liuliu “Ano no Anoi” sira husi nasaun membru CPLP ne’ebé atu mai partisipa jogu desportivu CPLP ba –da-XII iha Dili, Timor-Leste, hahú husi 17-27 Jullu 2025.

Maskote úniku “Ano no Anoi” ne’e, iha dalen Tetun Terik ka Tetun Orijinál “ANO” ne’e bolu identiku ba “LABARIK MANE” no “ANOI” babain ema bolu ba LABARIK FETO sira-nia naran, liuliu “Ano no Anoi” sira mai ne’e atu hato’o mensajen importante ida ba jogu desportivu CPLP ne’e.

Mensajen improtante sira-ne’e mak hanesan;

  1. Juventude mak Ami-nia Futuru!

Ano no Anoi simboliza jerasaun foun Timor-Leste nian–sira-ne’ebé sei halo mudansa no lori nasaun ba futuru ne’ebé naroman tanba sira-nia enerjia no ksolok ne’e kontajiozu.

  1. Igualdade iha Kampu no iha Moris!

Prezensa Ano (mane) no Anoi (feto) hamutuk reforsa kompromisu ba igualdade jéneru iha desportu no iha sosiedade tomak tanba dDesportu ne’e ba ema hotu.

  1. Kultura Úniku no Ospitalidade!

Sira ne’e, Ano no Anoi, hanesan embaixadór sira ba kultura Timoroan nian ne’ebé riku no furak. Ano no Anoi sei simu atleta no vizitante hotu-hotu ho laran kmaan, hodi hatudu espíritu ospitalidade povu Timor-Leste nian.

  1. Rezilénsia no Determinasaun!

Hanesan povu no timoroan, maskote sira-ne’e mós hatudu reziliénsia no determinasaun atu manán dezafiu no atinje objetivu. Sira inspirasaun ida ba atleta sira atu la rende.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!