DILI, 30 Jullu 2025 (TATOLI)-Governu liuhusi Ministériu Justisa lansa planu asaun nasionál 2026-2030 kontra krime tráfiku umanu iha Timor-Leste, ne’ebé orienta ba prevensaun no kombate krime tráfiku umanu.
Ministru Justisa, Sergio Hornai, hateten tráfiku umanu sai hanesan ajenda no problema internasionál, tanba ne’e Timor-Leste hola parte ba asuntu ne’e hodi halo ezersísiu buka medida sira ba prevensaun.
“Buka oinsá mak halo kampaña diseminasaun, sensibiliza ba sidadaun atu hatene kona-ba perigu husi tráfiku umanu”, Ministru hatete iha ámbitu komemorasaun loron mundiál tráfiku umanu ne’ebé halo iha Timor Plaza, kuarta-ne’e.
Membru Governu ne’e iha ninia diskursu hatete konsekuénsia boot husi tráfiku umanu mak sujeita labarik minoridade, sira ne’ebé iha produtividade atu orienta ba dezenvolve sira-nia kapasidade, sira-nia talenta.
Planu asaun ne’ebé lansa, nia afirma nu’udar estratejia no presiza halo avaliasaun kle’an husi tinan-lima ba kotuk, no ezersísiu ne’ebé halo ona, oinsá medida konaba kombate tráfiku umanu.
“Husi planu ne’e atu hatudu ba mundu no sosiedade katak, Timor-Leste hatudu vontade boot atu kombate aktu sira ne’ebé relasaun ho tráfiku umanu nian”, katak nia.
Governante ne’e agradese ba parte hotu, liuliu komisaun kombate tráfiku umanu no mós ba ajénsia internasionál sira ne’ebé halo parseria ho Timoroan sira, atu hakbit liután ezisténsia komisaun tráfiku umanu.
“Ita lakohi foin-sa’e sira sujeita ba krime tráfiku umanu, tanba ne’e eziste komisaun ida liuhusi Ministériu Justisa, envolve entidade oinoin; prokuradór, sosiedade sivil, orgaun Polísia Kriminál, atu hamutuk define polítika ida ho loloos, no medida konkretu ba prevensaun sira”, nia afirma.
Nia reforsa ba oin sei haree iha liña ministerial, Instituisaun Estadu hotu bele iha konsentimentu ida katak, tráfiku umanu lori perigu ba sosiedade.
“Sira, kuandu ita la kaer ho didiak, bele hatudu ita laiha vontade atu halo prevensaun, no krime ne’e kuandu aas, ema laiha konfiansa ba ita-nia estabilidade emtermus seguransa, jurídiku, no la hatuur orden Estadu nian atu fó protesaun ba nia sidadaun, tanba ema bele sai no ema bele tama sei sai risku ba iha Timor”, nia haktuir.
Nia dehan, kombate tráfiku umanu ne’e nu’udar polítika nasionál, tanba ne’e hanesan Estadu membru iha obrigasaun halo implementasaun ba konvensaun sira ne’ebé rátifika ona, sai hanesan programa nasionál hodi la’o ba oin.
Nune’e mós Vise Ministru Fortalesimentu Instituisionál, Paulo Remedios, hateten momentu ne’e marka esforsu boot.
Nia dehan, loron 30 fulan-Jullu la’ós de’it tempu ba kontra tráfiku umanu maibé momentu ne’ebé fó hanoin mai hothotu ninia dever asaun liuhusi meius prevensaun ba krime illisitu ne’e, fanu kompromisu atu tau matan ba vítima tráfiku umanu sira, servisu hamutuk kombate krime transnasionál.
“Ema-ida mesak labele halo buat barak, grupu-ida mesak labele halo buat barak, maibé ita hamutuk mak bele kontra grupu krime organizadu hirak ne’e, halo ema sai atan iha mundu moderna ida-ne’e.”, nia afirma.
Paulo Remedios hateten planu ne’e hanesan rezultadu husi kolaborasaun fulan hirak ne’ebé naruk entre ministériu relevante sira, ajénte implementadór lei sira, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.
Nia dehan, planu ne’e refleta ba governu nia rezolusaun atu la’ós de’it hatán ba tráfiku, maibé prevene abut husi krime nakukun ne’e, proteje sira ne’ebé iha risku ka sobrevivente sira, no kaer arguidu sira lori-ba kadeia no tenke hamukit sira ka halo sira kiak husi riku ne’ebé hetan husi esplorasaun halo ema sai atan.
“Prevensaun mak ita-nia liña defeza dahuluk no forte liu, no ida-ne’e presiza aprosimasaun sosiedade tomak”, nia katak.
Paulo Remdios hateten nu’udar Vise-Ministru Justisa, orgullu ho produtu ne’e no espera hametin kooperasaun inter-ministeriál, sosiedade sivil, parseiru nasionál no internasionál sira.
Nia husu ba autoridade seguransa ne’ebé mak iha Komisaun Luta Kontra Tráfiku Umanu atu harii Timor-Leste ida-ne’ebé ema hotu hetan protesaun husi esplorasaun, no justisa la’ós de’it promesa maibé konkista iha asaun reál.
Iha fatin hanesan, Diretór Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) Vicente Fernandes e Brito, hateten krime tráfiku umanu ne’e tuir lei ne’e PCIC nian.
Nia informa iha 2022 no 2023 kazu tráfiku umanu no investigasaun ba kazu ne’e hamutuk-10 ne’ebé remete ona ba Ministériu Públiku.
Vicente hateten ba kazu tráfiku umanu liuhusi kooperasaun internasionál ne’ebé PCIC no parseiru sira hanesan polísia internasionál (Interpol) konsege lori fila vítima tráfiku umanu iha ema nia rai hodi prosede ba investigsaun.
Nia hatutan dezafiu ba PCIC mak presaun ba vítima sira, dalaruma Estadu laiha kbiit fó protessun ba vítima, entaun estraga prosesu investigasaun, tanba vítima fó nia deklarasaun la ho dignu, la-tuir regra prosesuál tanba moris hamutuk ho arguidu sira.
“Entaun protesaun ba vítima sira, presiza estabelese no dezenvolve fatin ba sira, nune’e ho planu estrátejiku nasionál bele fortifika pilár-ida protesaun vida ba vítima sira”, nia konklui.
Notísia relevante: Komandu PNTL rejista timoroan na’in-68 vítima ba krime tráfiku umanu
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Rita Almeida





