iklan

SEGURANSA

KM aprova Proposta Lei rejime jurídiku arte marsiál

KM aprova Proposta Lei rejime jurídiku arte marsiál

Membru Grupu Arte Marsiál iha munisípiu Bobonaro partisipa hela atividade sensibilizasaun segunda diretiva hosi KRAM. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

DILI, 30 Jullu 2025 (TATOLI)—Governu aprova ona proposta lei kona-ba Rejime Jurídiku Arte Marsiál ne’ebé aprrezenta husi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, ne’ebé sei hato’o ba Parlamentu Nasionál.

Notísia Relevante: Governu sei ba defende iha PN taka totál atividade arte marsiál

“Nune’e bele iha supervizaun no kontrolu prátika arte marsiais hodi evita sai fali arte konflitu no violénsia, proposta lei ne’e sei hatun ba Parlamentu Nasionál hodi halo debate públiku,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, hateten ba jornalista sira iha Palásiu Governu.

Nia afirma, objetivu husi inisiativa lejizlativa ida-ne’e mak atu estabelese rejime jurídiku ida ne’ebé klaru ba ensinu aprendizajen no prátika arte marsiál iha Timor-Leste, hodi asegura katak atividade ne’e hala’o ho seguru, ordenadu no tuir prinsípiu orden públika nian.

Tuir dokumentu ofisiál ne’ebé Agência Tatoli asesu iha portál Governu haktuir, proposta ne’e ho objetivu atu prevene no kombate violénsia ne’ebé asosiadu ho prátika arte marsiál, liuliu entre joven sira, liuhusi kria mekanizmu monitorizasaun, fiskalizasaun no responsabilizasaun ne’ebé efikás ba sentru, klube, no ajente sira-ne’ebé envolve.

Tanba ne’e mak introdús figura “perfíl risku”, ne’ebé bele aplika ba organizasaun ho istória komportamentu antisosiál ka violentu, sujeitu ba medida kontrolu institusionál espesífiku sira.

Diploma ne’e mós propoin kriasaun órgaun foun rua: Komisaun Reguladora Desportu ba Arte Marsiál (CRDAM, sigla iha lian portugés) no Komisaun Monitorizasaun no Fisklizasaun Artes Marsiál (CMFAM, sigla iha lian portugés), atu nune’e bele asegura koordenasaun institusionál ne’ebé forte entre entidade governamentáls kompetente no sosiedade sivíl.

Entre prinsípiu orientadór sira-ne’ebé konsagra iha proposta lei ne’e, destakada mak prioridade ba orden públika, prevensaun no prekausaun ba risku, koordenasaun institusionál, responsabilizasaun individuál no koletiva, liberdade ba asosiasaun no la-partidariza, hodi garante katak arte marsiál mantein hanesan prátika formasaun pesoál no kulturál, ne’ebé laiha influénsia hosi polítiku-partidáriu sira.

Entretantu ho proposta-lei ida-ne’e, Governu hakarak atu salvaguarda arte marsiál sira-nia karáter desportivu no kulturál, hodi promove sira-nia prátika ne’ebé responsavel no kontribui ba seguransa no moris-di’ak sosiedade timoroan nian.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!