DILI, 12 Agostu 2025 (TATOLI) – Iha komemorasaun Loron Internasionál Juventude 2025, ho tema “Asaun Juventude Lokál ba Atinjimentu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS)”, Governu hamutuk ho Fundu Nasaun Unida nian ba Labarik sira (UNICEF, iha inglés) reafirma sira-nia kompromisu hodi apoia papél juventude nu’udar xave hodi alkansa ODS.
Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, haktuir katak ODS nu’udar programa globál ida ne’ebé ajuda nasaun hotu-hotu atu rezolve asuntu globál hanesan edukasaun, ambiente, no ekonomia.
Nia subliña atu apoia papél juventude mak Governu tau importánsia hodi halo kolaborasaun entre parseiru internasionál hanesan UNICEF hodi fó apoia ba inisiativa juventude sira durante ne’e halo produsaun kafé no aikulat mutin orgániku no seluk tan.
Reprezentante Organizasaun Nasaun Unida (ONU), Maliana Marcelino Serrano, hanesan mós Adjuntu Reprezentante UNICEF afirma katak juventude iha papél krusiál hodi forma reziliénsia komunidade, inovasaun dijitál, no dezenvolvimentu sustentavel. “Ho liu 70% husi populasaun Timor-Leste ho tinan menus husi 35, joven sira la’ós hanesan dezafiu ida, maibé sai hanesan forsa ida ba nasaun ida-ne’e”, nia hateten.
Nu’udar sinál apresiasaun ba kontribuisaun sira foinsa’e nian ba dezenvolvimentu nasaun, liuhusi UNICEF no MJDAK fó subsídiu $1,500 ba grupu vensedór ba inisiativa hackathon ba impaktu sosiál hamutuk lima husi munisípiu Dili no Ermera mak hanesan: – Konversasaun Báziku Inglés (EBC) fornese sesaun konversa inglés ba joven vulneravel sira iha Dili; Mediversal (NUTRISKOLAR) – hasa’e konsiénsia kona-ba nutrisaun adolesente sira liuhusi jardín eskolár iha Likisá; Movimentu Forsa Hadomi Natureza Ermera (MFHNE) dezenvolve empreendedorizmu sosiál bazeia ba turizmu iha Ermera.
Aleinde ne’e, Ermera Aikulat Mutin Organiku (EAMO) habelar produsaun aikulat mutin lokál no Hakbiit Futuru, Edukasaun ba Ema Hotu (EFEFA) promove asesu ba alfabetizasaun liuhusi klube livru no biblioteka movel sira.
Reprezentante EAMO, Mateus Soares, esplika katak sira-nia ezisténsia ne’e nu’udar organizasaun ida hakarak fó espasu ba joven sira hodi kontribui ba hamenus konflitu no dezempregu liuhusi atividade ne’ebé sira halo.
“Husi atividade ne’ebe ami hala’o hodi enkoraja joven sira no hamenus konflitu no dezempregu, bazeia ba ami-nia planu, ami sei tau prioridade ba joven sira”, nia hateten.
Iha sorin seluk, reprezentante Green Guardians Timor-Leste, Melania Martins, espera katak Governu no parseiru dezenvolvimentu sira ba oin kontinua envolve joven sira ne’ebé foti desizaun kona-ba hadomi ambiente nian.
Tuir nia, ko’alia kona-ba dezafiu sériu dezempregu foinsa’e nian ne’ebé aas iha Timor-Leste, fiar katak Governu hamutuk ho parseiru sira presiza rezolve liuhosi dezenvolvimentu abilidade, edukasaun, no kolaborasaun entre setór sira.
Komemorasaun Loron Internasionál Juventude 2025 iha Timor-Leste la’ós de’it okaziaun ida ba selebrasaun, maibé mós momentu krusiál ida atu hametin asaun konkreta juventude nian nu’udar ajente ba mudansa iha dezenvolvimentu sustentavel.
Governu, parseiru dezenvolvimentu sira, no organizasaun sosiedade sivíl sira hein atu kontinua habelar oportunidade sira ba partisipasaun joven nian hodi realiza futuru ida ne’ebé inkluzivu no reziliente.
Komemorasaun Loron Internasionál Juventude 2025 ne’e mós hala’o marsa husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun bá Ministériu Juventude, Desportu, Arte, no Kultura (MJDAK), hodi simboliza viajen fahe ba futuru sustentavel.
Notísia relevante: Relatóriu Bónus Demográfiku aprezenta populasaun TL 72% mak joven
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




