Husi: Miguel Freitas Faluchay
Introdusaun
Artigu ne’e hakerek la reprezenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna’ar-an hodi servisu maibé hanesan liberdade espresaun atu haburas dialetika, tanba ne’e hanesan sidadaun ida hakarak espresa persepsaun ida kona-ba Nasaun demokrátiku tanba lideransa husi instituisaun balun tenta aproveita podér eventuál hodi forma plutukratiku no konsidera podér sai hanesan fonte enerjetiku ne’ebé uza hodi distribui dimensaun ho sistemátiku atu halo separasaun ba sosiedade nune’e bele atinji objetivu ida.
Atu fó hanoin katak demokrasia ne’ebé ideál mak fó espasu ba ema hotu hodi tuir nia natureza rasik atu espresa hanoin sira oinsá bele integra-án iha ambiente ida ho livre no sai sosiedade ida dinámiku no matenek, nune’e bele aproveita di’ak iha aspetu dezenvolvimentu komunikasaun no dezenvolvimentu sosiál. Sistema mídia iha demokrasia ho nia karakter liberál justifika katak, nu’udar kriatura ne’ebé iha valór rasionál bele haketak buat ne’ebé di’ak no aat, ho nune’e bele define katak lia-loos la’ós absoluta ba sira ne’ebé iha podér, tanba ne’e sosiedade iha kbiit atu kritika katak mídia la’ós instrumentu podér ekonómiku no polítiku sira nian. Valór demokrasia iha liña ka diresaun ida husi lideransa funu na’in sira iha tempu rezisténsia hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Konis Santana no mós Taur Matan Ruak.
Xanana Gusmǎo hanesan eis jornalista sempre manifesta liberdade espresaun liuhusi mídia hodi ko’alia kona-ba luta libertasaun pátria atu mundu bele hatene no rekoñese Timor-Leste ninia luta. Iha loron 4 fulan-Juñu 1994 iha entervista ida husi jornalista Shusi Koyama ba saudozu Konis Santana iha Mertutu-Ermera, Saudozu admite prinsípiu fundamentál ba luta ukun rasik-án mak demokrasia, liberdade espresaun, liberdade asosiasaun ho imprensa ida livre. Husi Komandate, Taur Matan Ruak, mós define katak liberdade espresaun no imprensa nu’udar baze fundamentál hodi Timor-Leste konkista nia ukun rasik-án.
Iha Nasaun demokrátiku hanesan Timor-Leste mídia nu’udar quarta podér iha trias polítika sai hanesan kontrolu sosiál (watch dog), entantu realidade polítika iha post-independénsia, pesoál balun ne’ebé hetan podér no anti krítiku tenta atu halo distrosaun ba demokrasia hodi haluha papél mídia iha tempu rezisténsia, no sira hahú manifesta common sense hodi deside aspetu balun ba sira nia interese, tanba aproveita instrumentu legál sira hodi proteje nafatin ninia pozisaun.
Deskrisaun problema husi narativa esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál
Tentativa atu halo distorsaun ba liberdade imprensa no espresaun hatudu iha artigu 38.º B atu kriminaliza jornalista, konsidera hanesan limita liberdade imprensa no ameasa independénsia jornalista sira nian, ho nune’e hetan reasaun maka’as husi forsa sosiedade, akadémiku no mós organizasaun jornalizmu, hatudu espíritu matenek ho konsiénsia krítiku hodi kontra polémika esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál ne’ebé deskonfia iha tendénsia potensiál ba abuzu podér, liuhosi artigu 38.º B. husi artigu ne’e hateten katak: (Responsabilidade penál)
1. A publicação ou transmissão de textos ou imagens através de meios de comunicação social, que ofenda bens jurídicos penalmente protegidos, é punida nos termos gerais, sem prejuízo do disposto na presente lei, sendo a sua apreciação da competência dos tribunais judiciais.
2. A autoria dos crimes cometidos através de meios de comunicação social cabe a quem tiver criado o texto, imagem ou som cuja publicação ou transmissão constitua a ofensa dos bens jurídicos protegidos pelas disposições penais.
Nos casos de publicação não consentida, é autor do crime quem a tiver promovido.
O diretor, o diretor-adjunto, o subdiretor ou quem concretamente os substitua, assim como o editor, no caso de publicações não periódicas, que não se oponha, através da ação adequada, à comissão do crime através da imprensa, podendo fazê-lo, é punido com as penas cominadas nos correspondentes tipos legais, reduzidas de um terço nos seus limites”
Parte relevante hanesan SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, inklui nia assesór sira mai ho analojia atu perturba sosiedade nia hanoin, aprezenta artigu balun ho ideia ad-hominem ka logical fallacy, maibé la hamate vontade populár ho maneira krítiku sira, ikus mai esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál eliminadu.
Protestu husi akadémiku krítiku no organizasaun jornalista sira, ho razaun katak:
Iha tendensia atu limite liberdade imprense signifika artigu refere konsidera atu limita liberdade imprensa no ameasa ba independénsia jornalista hodi hala’o sira nia kna’ar.
Ameasa Jornalista sira-nia Independénsia: Ameasa hodi fó sansaun kriminál prezudika jornalista sira ta’uk atu halo notísia investigasaun kle’an.
Potensia ba abuzu: artigu ida-ne’e bele hetan abuzu husi poder polítiku, ekonomiku no fó oportunidade ba parte balun atu la fó sai lia-loos ba jornalista sira.
Lideransa tuan nia-ain fatin kontinua eziste no nafatin sai referénsia, ba sira ne’ebé luta hodi defende liberdade espresaun no imprensa bainhira iha ameasa nia laran. Konstitusaun Repúblika Demokrátiku Timor Leste, artigu 40 kona-ba liberdade ko’alia no informasaun nian, enkuantu iha artigu 41 ko’alia kona liberdade imprensa no komunikasaun sosiál nian.
Dispozisaun ba artigu ida ne’e klarifika sidadaun hotu iha direitu no iha liberdade hodi hato’o hanoin, imprensa ho meius komunikasaun sosiál no liberdade atu hetan informasaun, responsabilidade ida ne’e tenke salva guarda liuhosi polítiku na’in sira atu respeitu no asegura, nune’e bele favorese ba sidadaun hotu. Ho liafuan seluk, kada pasu ne’ebé polítiku na’in deside iha desizaun polítika públika tenke tuir prinsípiu konstitusionál sira atu proteje interese nasionál.
Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, informa esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál, iha artigu 38.º B. kona-ba kriminaliza jornalista sei hetan veta bainhira submete ba nia.
Análize deskritivu, teoria kulturál Studies husi Stuart Hall no karaterístika problema
Polémika no kontroversial esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál, iha artigu 38.º B, konsidera ho prinsípiu liberdade imprensa ne’ebé konstituisaun garante no hatudu katak iha tendénsia ba interese podér polítiku sira. Artigu refere kontein hodi fó responsabilidade penál ba jornalista, editór, diretór no adjuntu diretór ne’ebé relevánsia ho mídia, bainhira publika informasaun ne’ebé konsidera viola propriedade legál, maski antes ne’e iha ona lei komunikasaun sosiál estipula iha artigu balun kona-ba direitu fó resposta no direitu retifikasaun.
Formulasaun ida-ne’e komún liu iha nasaun sira ne’ebé adota sistema autoritária, definitivu kedas hodi sai elementu ida ne’ebé serbí no a-favór de’it ba podér polítiku no ekonómiku sira. Imprensa sei la fó sai valór informasaun justu no lakon independénsia atu sai “lian ba lian -laek sira” no konsidera verdadeiru la mai hosi akordu koletivu maibé aliña besik liu ba interese grupu balun hosi podér polítiku duké rezultadu konsensu públiku ho koletivu.
Aspetu ida-ne’e, hatudu importánsia atu komprende valór no asumsaun sosiedade nian kona-ba natureza umana, natureza sosiedade no Estadu nian, relasaun entre ema ho Estadu, no konseitu natureza hosi lia-loos nian. Iha era globalizasaun informasaun, universalizasaun siénsia halo sosiedade konsiente no sai hanesan audiénsia eskluziva, nune’e sira hahú iha ona perspetiva krítiku, hodi identifika sistema ne’ebé dezvantajen ba sira. Ida ne’e evidente hosi públiku nia rejeisaun mai hosi akademista, sosiedade sivíl, jornalista no mós organizasaun jornalista hanesan (AJTL, TLPU no UPJTL), hatudu prinsípiu fundamentál hodi kontra desizaun SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál ho nia grupu, nu’udar reflesaun koletiva atu define liberdade espresaun no imprensa ikus-mai esbozu revisaun lei foun eliminadu.
Esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál hetan reazen husi sosiedade, konsege fó hanoin ba hakerek nain sita kona-ba krítika pedagogy husi filozófiku Paulo Freire nian, ne’ebé materializa edukasaun krítika sai hanesan fonte prinsipál hodi guia pensamentu sosiedade sai dinámiku no krítiku, tanba esensiál ba konseitu demokrasia atu fó liberdade ba ema hotu hodi ezerse hanoin inklui mídia ne’ebé sai hanesan instrumentu importante iha Nasaun demokrátiku, tanba liberdade no konsiénsia krítiku buat rua ne’ebé labele haketak, husi ida ne’e mak bele kria sosiedade ida ne’ebé justu no prósperu.
Istória hatudu katak papél mídia hodi hala’o knaar vitál durante tempu rezisténsia ba luta libertasaun pátria, nu’udar instrumentu hodi ko’alia lia-loos maski iha represaun militár Indonézia nia okos. Tanba ne’e, esforsu SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál atu restrinje jornalista liuhusi artigu foun kona-ba responsabilidade penál hanesan pasu ida ba kotuk hodi ignora istória difisil sira iha tempu pasadu.
Iha kontestu ida-ne’e, Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, afirma ho firmeza katak enkuantu revizaun ba lei Artigu 38.º B mak ba to’o iha nia fatin, sei hetan veta. Pozisaun ida ne’e la’ós de’it hametin lejitimidade rejeisaun públiku nian maibé afirma mós kompromisu Xefe Estadu, atu tane aas prinsípiu liberdade espresaun no liberdade imprensa nian ne’ebé hatuur ona iha artigu 40 no 41 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
Kontroversial kona-ba revizaun lei artigu 38.º B, identifika diresaun polítika no nia implikasaun: kei represivu ne’ebé ameasa liberdade imprensa, abuzu podér ho objetivu polítiku no ekonómiku, kontradisaun entre regulamentu no direitu dé resposta no direitu retifikasaun, karaterístika autoritária iha kontrolu mídia, ameasa ba média nia funsaun fiskalizasaun iha demokrasia, rezisténsia koletiva no podér públiku hanesan fatór xave hodi revoga artigu ho simultaneamente hametin demokrasia no liberdade.
Iha kuadru teoria Cultutural Studies husi Stuart Hall , define sentidu hosi testu ka regulamentu la’ós permanente, maibé dinámika hosi rezultadu ba prosesu kodifikasaun no dekodifikasaun nian. iha ne’ebé desizaun governu liuhosi SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál hodi hamosu esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál hanesan (encoder), jodifikadór hodi enkuadra artigu esbozu lei, hanesan tentativa ida atu proteje direitu propriedade legál sira, maibé regulamentu ne’e revela ezisténsia dominante hegemóniku ida ne’ebé hein aseitasaun ho la krítiku.
Kritika publika (akademista, sosiedade sivíl no organizasaun jornalizmu) hanesan opozisaun (Oppositional reading) halo leitura no define katak desizaun polítika la’ós de’it kona-ba konteúdu artigu ka esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál hodi kriminzaliza jornalista sira, maibé sai mós arena konflitu ideolójiku entre podér polítiku sira no sosiedade. Iha kazu ida-ne’e rezisténsia públiku forte tebes, susesu hodi inverte diskursu ne’ebé dominante, muda interpretasaun ofisiál husi SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, no ikusmai obriga revogasaun kona-ba artigu refere.
Implikasaun kuadru teoria husi Stuart Hall hatudu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, nia polítika nu’udar símbolu Estadu ne’ebé hola parte hodi defende interese públiku kona-ba krítika esbozu revizaun lei komunikasaun husi artigu 38.º B, ho nune’e iha forsa polítika ho lejítimu hodi elimina lei refere. Teoria cultural studies fó lisaun ida katak espasu públiku la’ós de’it fatin atu konsume simboliku ho signifikativu maibé nu’udar arena atu forma sosiedade ida dinámiku, krítiku no matenek.
Konkluzaun
Esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál kona-ba responsabilidade penál justifika katak SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál iha intensaun atu forma sistema lejítimu burokratiku hodi salva guarda ba ninia pozisaun, maibé sosiedade sivíl, jornalista, organizasaun jornalizmu entende liberdade espresaun no imprensa la’ós de’it direitu formál maibé pilár fundamentál hodi mantein soberania no integridade demokrasia.
Tuir Stuart Hall, ho ninia definisaun rasik, ezbosu revizaun ba artigu 38.º B kei komunikasaun aprezenta bloku rua: podér polítiku ka bloku ukun no bloku sosiál, iha ne’ebé bloku polítiku buka atu domina liuhosi informasaun ka fluxu informasaun hosi leten ba kraik (Top-Down). Informasaun ne’e iha karakter polítika disiplina tanba subar iha disiplina nia laran. Ida-ne’e signifika katak buat ne’ebé sosiedade persebe no hatene kona-ba demokrasia liberál bele funsiona ho di’ak se konseitu sira ne’e subar represaun iha retórika liberál nia okos, ka média tenke fornese informasaun ne’ebé nesesáriu atu asegura estrutura podér ne’ebé eziste.
Abordajen teoria klarifika ho klareza rezisténsia públika ba diskursu ho dominante ba planu SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál nian nu’udar luta signifikativu mai hosi akadémiku, sosiedade sivíl, jornalista no organizasaun jornalista sira. Koletivamente interpreta mensajen legál ne’ebé hakarak limita liberdade, nune’e totalmente rejeita ba hegemonia podér nian, ikus mai obriga hodi anula artigu refere.
Tuir loloos, SEKOMS – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál ho ninia asesór sira halo revizaun ba lei komunikasaun sosiál tuir globalizasaun, modernizasaun ho avansu teknolojia mídia nian, hodi dezeña lei ida kona-ba sensura atu proteje públiku hosi impaktu negativu ne’ebé bele mosu hosi konteúdu média nian, hanesan divertimentu, konten kreatór mídia no publisidade. Regulamentu sensura nian atu determina estatutu distribuisaun informasaun no publisidade sira liuhosi fornese hodi halo klasifikasaun idade nian ba públiku, no mós asegura konteúdu tuir prinsípiu, diresaun no objetivu sira ne’ebé aplikavel.
Hosi artigu analize deskritivu subliña,vitória ida-ne’e importánsia hosi públiku nia papél hodi tau matan ba polítika públika, mantein responsabilidade governu nian, no asegura mídia kontinua funsiona hanesan kontrolu ba podér. Revogasaun ba artigu ne’e simboliza katak demokrasia iha Timor-Leste nu’udar espasu vibrante ba diálogu krítiku, partisipasaun públika, no protesaun ba sidadaun nia direitu fundamentál, buat sira ne’e hotu nu’udar sentrál ba independénsia no dezenvolvimentu nasionál. (*)
Referénsia:
Konstituisaun Repúblika Demokrátiku Timor Leste
Livru kona-ba Teori Cultural Studies dan Kajian Budaya Pop, hosi Jhon Strorey
Livru Analisis Pers, Teori dan Praktik, Hosi Ana Nadhya Abrar, M.E.S.Ph.D
Artigu esbozu revisaun lei komunikasaun sosiál Artigu 38.º B
Fonte Youtube kona-ba pozisaun Lideransa Funu Nain iha tempu rezistensia.
Notísia hosi média hatutan kona-ba esbozu revizaun lei komunikasaun sosiál, iha artigu 38.º B.
Hakerek na’in hanesan estudante Programa Pós Graduasaun Siénsia Komunikasaun Sosiál Universitas Mercu Buana Jakarta-Indonézia.




