DILI, 03 Setembru 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, kompromete atu mantein diálogu nakloke no inkluzivu entre líder istóriku sira husi luta ba independénsia no jerasaun foun (foinsa’e) sira.
Notísia Relevante: Xanana husu Universidade loke diskusaun atu kapasita juventude sira-nia vizaun
“Prosperidade nasaun nian depende ba kapasidade atu transmite valór sira husi pasadu ba jerasaun inovadór sira futuru nian,” Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten iha ninia diskursu iha semináriu nasionál ho tema, “Papél jerasaun foun iha kontextu dezenvolvimentu nasionál hodi hatutan obra jerasaun tuan”, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, tersa (02 Setembru 2025) ne’e.
Semináriu ida-ne’e nu’udar pasu esensiál ida hodi fó kbiit ba joven Timoroan sira atu asume responsabilidade ba sira-nia papél hodi harii nasaun ida-ne’ebé justu no dezenvolvidu, hodi asegura sakrifísiu sira-ne’ebé halo ba independénsia bele tradús ba futuru ida-ne’ebé di’ak-liu ba timoroan hotu.
Atividade hala’o ho objetivu atu haburas espíritu patriotizmu, hametin unidade nasionál no kuda estadista iha foinsa’e sira hodi garante futuru ida-ne’ebé pásífiku no prósperu ba timoroan hotu.
“Obrigasaun Estadu nian mak kria kondisaun sira ba ita-nia joven sira atu estuda. Obrigasaun joven sira-nian mak estuda, sai di’ak-liu, atu bele kontribui ba nasaun ida-ne’e no no halo orgullu ba imi-nia família no komunidade,” nia dehan.
Diskusaun sira destaka responsabilidade Estadu nian atu orienta no hakbiit foinsa’e sira nu’udar motor prinsipál ba progresu nasionál.
Ida-ne’e partikularmente krítiku iha era mudansa teknolójika ne’ebé lalais, hanesan dezenvolvimentu Intelijénsia Artifisiál no mudansa jeopolítika ne’ebé signifikativu hafoin Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.
Iha biban ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o diskursu prinsipál ida ho sub-tema “Forsa Líder Futuru sira: Navega Dezafiu sira no Aproveita Oportunidade sira” ne’e, nia ne’e bolu jerasaun foun atu sai arkitetu ativu ba futuru nasaun nian.
“Ita manán funu tanba povu nia hakarak. Atu sai sidadaun ida, ita tenke iha vizaun ba futuru. Rai ida-ne’e iha imi-nia liman, hadomi malu no keta fahe malu. Presiza iha revolusaun mentál ida iha-ne’ebé ita-nia juventude sira hakat liu koñesementu hodi dezenvolve inisiativa rasik, transforma ideia inovativa sira ba realidade no beibeik husu ba sira-nia an saida mak sira bele halo ba nasaun ida-ne’e. Konfiansa loloos hetan husi povu, la’ós fó husi Governu no líder loloos ida tenke uza podér ho justu no responsabilidade,” nia dehan.
Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino Lopes, hato’o diskursu prinsipál ho sub-tema “Unidade ba Objetivu: Lideransa Kolaborativa ba Dezenvolvimentu Nasionál, Patriotizmu, no Sidadania Demokrátika” ne’e, nia husu husu joven sira atu fó onra ba eroi sira-ne’ebé sakrifika ona sira nia-an ba ukun rasik-an.
“Ita tenke fó onra ba ita-nia eroi sira-nia legadu hodi kontinua sira-nia valór sira. Ida-ne’e signifika abranze lideransa Ekipa ba ita-nia futuru, ida-ne’ebé dedika ba proteje ita-nia ambiente, haburas sosiedade ida-ne’ebé armonia no harii relasaun sira-ne’ebé metin no dura ho ita-nia viziñu sira,” Assanami hateten.
Semináriu nasionál ne’e ho objetivu atu kuda esperansa no prepara foinsa’e sira atu hametin nasaun nia futuru liuhusi dezenvolve rekursu no envolve iha rekonsiliasaun. Ida-ne’e koloka sira atu simu estafeta husi jerasaun tuan sira no ho responsabilidade lidera nasaun ba oin.
Notísia Relevante: “Ita bolu malu butuk iha ministériu ne’e, sé mak dezenvolve ita-nia rain”
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes




