DILI, 14 Setembru 2025 (TATOLI)—Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Hélder Lopes, informa ezisténsia BCTL ba da-14 durante ne’e ezerse mandatu fundamentál ba bein-estár nasaun nian.
Notísia Relevante: BCTL kontinua apoiu Governu nia vizaun ba diversifikasaun ekonómika país nian
“Mandatu ne’e fó fiar mai ami atu ezerse polítika monetária hodi asegura estabilidade presu no salvaguarda estabilidade finanseira, promove sistema pagamentu ne’ebé efisiente no inkluzivu, lisensa no superviziona instituisaun finanseira, jere fundu soberanu hodi garante sustentabilidade finanseira ba gerasaun ohin no futuru nian,” Hélder Lopes hateten ba jornalista sira iha salaun Multiusos GMN, Bebora, sábadu (13 Setembru 2025).
Nia subliña, mandatu ida-ne’e la ezerse ho izoladu maibe aliña ho aspirasaun Governu nian atu promove dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku ne’ebé sustentavél, reforsa reziliénsia ekonomia no espande oportunidade ba timoroan hotu-hotu, enkuantu salvaguarda independénsia Banku Sentrál nian bainhira hala’o ninia responsabilidade.
Tuir nia, Governu define meta ekonómika ne’ebé ambisiozu hodi orienta dezenvolvimentu nasionál iha tinan hirak tuir-mai hanesan kreximentu médiu anuál Produtu Internu Brutu (PIB) nian 5% iha tinan lima tuir-mai, mantein inflasaun menus husi 4% hodi salvaguarda estabilidade presu no promove kresimentu médiu anuál 10% iha investimentu privadu.
Aleinde-ne’e, prevee mós aumentu reseita interna/PIB 15% to’o 2028 hodi redús dependénsia ba Fundu Petrolíferu. Governu mós kompromete atu kria oportunidade serbisu barak liután hodi absorve forsa traballu ne’ebé aumenta nafatin hodi garante katak sidadaun hotu-hotu sente benefísiu husi dezenvolvimentu.
Nia esplika, durante eziste Konsellu Administrasaun Banku Sentrál nian mós define hamutuk objetivu estratéjiku lubuk ida husi 2023-2029 hodi reforsa sistema finanseiru Timor-Leste.
“Objetivu hirak ne’e mak sei orienta esforsu institusionál nian hodi promove estabilidade no kresimentu ekonómiku hodi hatan ba ezijénsia nasionál no internasionál,” nia dehan.
Nia esklarese, atu alkansa objetivu hirak-ne’e no mandatu institusionál, BCTL foku sira-nia asaun iha prioriedades estratéjika hitu mak ida, mellora polítika monetária no mantein estabilidade presu hodi kontrola inflasaun no apoiu kresimentu ekonómiku ida-ne’ebé sustentavél.
Rua, superviziona no espande setór bankáriu hodi salvaguarda sistema finanseiru ida-ne’ebé sólidu, mellora asesu ba krédiu no reforsa rásiu emprestimu/depozitu (LDR).
Tolu, promove inkluzaun finanseira fornese asesu ba servisu finanseiru ba populasaun barak liután no impulsiona solusaun finanseira dijitál.
Haat, fortalese sistema pagamentu nasionál liuhusi promosaun tranzasaun dijitál ka la’os ho osan fíziku no integra ba sistema pagamentu rejionál no introdusaun Sistema Pagamentu Instantáneo.
Lima, jere no aumenta rezerva finanseira estratéjika hodi prezerva Fundu Petrolíferu liu billaun $10 no optimiza investimentu hodi hetan retornu ne’ebé a’as. Neen, investe no dezenvolve iha kapital umanu hodi promove eselénsia no profesionalizmu no dezempeñu Banku Sentrál nian.
Ikus-liu BCTL mós moderniza infraestrutura institusionál liuhusi harii edifísiu foun Banku Sentrál nian atu hatan ba ezijénsia no sistema finanseiru Timor-Leste iha futuru.
“Iha tinan ida ikus nia-laran, ami foti pasu desizivu hodi tradús mandatu ne’e ba asaun liuhusi prioridade estratéjika no inisiativa konkreta ne’ebé apoiu diretamente ba objetivu ekonómiku Governu-nian no nia vizaun ba dezenvolvimentu ba tinan barak,” Helder dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór : Cancio Ximenes