iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Cevnag Production loke rekrutamentu ba autór filme “Kumpre Promesa ba Timor-Leste”

Cevnag Production loke rekrutamentu ba autór filme “Kumpre Promesa ba Timor-Leste”

Juventude timoroan na'in 200-resin partisipa iha casting sai autór ba filme ho titulu "Kumpre Promesa ba Timor-Leste", iha salaun TVE, Raikotu, Dili. Imajen Tatoli/Alexandra da Costa.

DILI, 04 Outubru 2025 (TATOLI)-Grupu Cevnag Production organiza prosesu rekrutamentu ka casting ba joven timoroan ne’ebé iha talentu hodi sai autór ba filme Timór nian, ne’ebé inisiativa ne’e mai husi Ministru Komérsiu Indústria, Nino Pereira, ho titúlu “Kumpre Promesa ba Timor-Leste”.

Konteúdu husi filmajen ne’e ko’alia lkona-ba lala’ok istória uluk nian ne’ebé organizasaun juventude estudante timoroan sira hala’o iha Indonézia no koñesidu ho naran Rezisténsia Nasionál Estudante Timor-Leste (RENETIL) hodi halo demostrasaun hasoru Governu Indonézia iha loron 20 fulan-Juñu, iha tinan 1988, inklui kontinuasaun misaun iha Timor-Leste.

Tuir Jestór Produsaun Cevnag Production, Silvester Chung, hateten ho iniativa ne’e mak loke rekrutamentu ba joven timoroan husi idade 17 ba leten ne’ebé iha talentu ba arte filmajen nian, nune’e sira bele kontinua hatudu liuhusi filme ne’ebé prepara ona.

“Daudaun ne’e kandidatu ne’ebé ita rejistu hamutuk 200-resin no ami presiza autór barak tanba iha filme ne’e prienxe ho juventude ne’ebé barak, entaun rekizitus ne’ebé ita presiza maka kandidatu sira tenke iha talentu ba espresaun, public speaking”, jestór produsaun ne’e informa ba jornalista sira iha salaun TVE, Raikotu, Dili, ohin.

Aleinde ne’e Cevnag sira mós prepara ona autór sira husi Indonézia atu apoia iha filme ne’e rasik, maski seidauk hatene ninia kuantidade prinsipál ba autór sira. Tuir planu, ba fatin gravasaun filme ne’e sei hala’o iha Jakarta no iha Timor-Leste.

Posesu produsaun sei hahú iha tinan 2026 no sei lansa ba públika iha 2027.

“Autór sira iha Indonézia sei halo gravasaun iha Jakarta no autór Timor-Leste sei nafatin halo gravasaun iha ne’e. Filme ne’e seidauk hetan apoiu husi entidade ruma, tanba ne’e inisiativa individuál no seidauk iha koordenasaun ruma ho Governu. Ami mós labele fó hatene kona-ba fundu ne’ebé ami uza ba filme ne’e tanba segredu”, nia adianta

Nune’e mós, Diretór-Jerál Arte no Kultura, Gil Paul dos Santos Oliveira, agradese grupu joven ida-ne’e tanba iha interese hodi hamoris filme iha Timór, tanba joven barak liu mak espresa sira-nia talentu iha arte dansa no múzika, enkuantu iha mundu teatru (filmajen) ladún barak.

“Inisiativa ida-ne’e di’ak tebes, bele prmove juventude sira-nia talentu, seluk tan bele atrai ema atu akompaña ita-nia produtu rasik duké filmajen estranjeiru nian”, diretór-jerál esplika.

Nia hatutan produsaun filme ne’ebé daudaun grupu juventude sira prepara motiva tebes ema, tanba filme ne’e rasik nia konteúdu liga liu ba istória rezisténsia, nune’e nia valór edukativu atu fó nafatin lembransa ba jerasaun foun sira katak ukun-an ne’e la fásil.

Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, afirma filme ne’e prosesu rezisténsia nian ne’ebé asu’ain juventude timoroan sira halo luta independénsia nian iha Indonézia.

“Filmajen ne’e halo hodi reprezenta autór prinsipál sira ne’ebé uluk halo demostrasaun iha Indonézia no autór sira ne’e balun mak serbisu iha instituisaun Governu, setór privadu no seluk tan saudozu ona. Entaun, ida-ne’e hodi hanoin hikas sira-nia dedikasaun luta iha tempu uluk”, Sekretáriu Estadu hateten.

Tanba ne’e, nia apela ba jerasaun foun sira bele hatene misaun sira husi fundadór ho inisiadór ba independénsia hodi luta ba justisa nasaun nian, iha konteúdu filmajen ne’e nia laran iha atividade lubuk ida maka e volve.

“Ba juventude sira ne’ebé sai reprezentante autór ba ha’u-nian, karik ita-boot bele bá foti ha’u-nia atributu uluk ha’u uza, nune’e bele uza halo filmajen ida-ne’e”, nia sujere.

Jornalista: Alexandra da Costa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!