BOBONARU, 15 Outubru 2025 (TATOLI) –Iha ámbitu loron internasionál feto rurál, Asosiasaun Naroman ba Futuru (ANBF) servisu hamutuk ho Comunity Base Are Netwoork Timor-Leste (CBRNTL) realiza atividade Konferénsia Nasionál Feto iha Munisípiu Bobonaru hodi komemora Loron Internasionál Feto Rurál ho tema “Feto ho defisiénsia iha rurál sustenta natureza bo Harii futuru koletivu liuhusi Hasa’e partisipasaun no Envolvimentu Feto ho Defisiénsia iha Rezilénsia, Konserva, Empodera, Igualidade no Inkluzaun”.
Objetivu husi atividade ne’e, Reprezentante Diretór Ezekutivu ANBF, Idelina de Graça, informa, atu aumenta konsiénsia públiku kona-ba feto rurál sira liuliu ba inkluzaun sosiál no mós kona-ba prevensaun kontra feto no labarik feto ho defisiénsia.
Nune’e mós parte hotu bele tau hamutuk esforsu ba advokasia no promove integrasaun defisiénsia nia no mós inklui estratejia ba dezenvolvimentu nasionál no planeamentu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS).
Nia hatutan, objetivu ida husi atividade ne’e mós atu hametin kapasidade ba parte interresada sira, partisipa iha diskusaun sira no troka esperiénsia entre feto ho defisiénsia,Organizasaun Ema ho Defisiénsia, sosiedade sívil no liña setoriál sira hodi bele empodera no kuidadu ba igualdade jenéru ba prevensaun violénsía kontra feto no labarik feto ho defiénsia iha Munisípiu Bobonaru.
“Liuhusi ita-nia hamutuk ba ohin loron hakarak atu lori konferénsia ida-ne’ebé di’ak no labele atu rona de’it, maibé ita fahe ba malu esperiénsia saida mak iha ita-nia Munisípiu rasik liu-liu ita-bo’ot sira nia observasaun ba feto sira-nia partisipasaun ba atividade hotu iha Munisípiu Bobonaru, hamutuk ita hodi bele promove inkluzaun ida-ne’ebé di’ak no sai rezilénsia no klimátika atu bele hetan partisipasaun feto másimu iha sosiedade no komunidade,” nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’ebé realiza iha salaun enkontru Administrasaun Postu Administrativu Maliana.
Diretora Interina CBRNTL, Carmelita de Araújo, esklarese katak tema ba komemorasaun ne’e subliña kompromísiu importante iha Timor-Leste liuliu kompromísiu Munisípiu nian atu bele rekoñese, valoriza no proteze direitu Ema ho Defisiénsia, diretu feto ho defisiénsia, labarik ho defisiénsia sira iha komunidade nia leet.
Ezekutiva ne’e rekorda, Timor-Leste ratifika no implementa Konvensaun direitu Ema ho Defisiénsia ho objetivu atu proteze no hakonu sira-nia nesesidade.
“Ohin loron ita haree katak partisipasaun no envolvimentu husi Ema ho Defisiénsia tebes liu-liu liga ho tema ne’ebé ita hatuur tanba Ema ho Defisiénsia kontinua hasoru dezafiu oioin no ema ho Defisiénsia rasik la hetan valorizasaun husi ita-nia sosiedade ida no família, problema seluk mak ita-nia infraestrutura sira, entaun ita presiza hanoin liuhusi alokasaun orsamentu atu bele reabilita infraestrutura sira atu bele ajuda ita-nia maluk Ema ho Defisiénsia sira asesu ho livre,” nia hato’o.
Konvensaun direitu Ema ho Defisiénsia, Timor-Leste ratifika iha loron 4 fulan-Jullu 2022, ho votasaun Parlamentu Nasionál a-favór 41.
Ratifikasaun ne’e reprezenta kompromisu governu atu promove, proteje no garante direitu umanu ema ho defisiénsia, tuir prinsípiu Konvensaun Internasionál ba Direitu Ema ho Defisiénsia (CRPD).
Enkuantu, Sekretariu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Sosiál, Julio Carvalho Caero, konsidera eventu ne’e importante tebes tanba governu mós iha ona kompromisu polítika katak iha prosesu dezenvolvimentu lakohi husik ema ida iha kotuk.
“Ita la espera katak ita moris mai ho kondisaun ida hanesan ne’e, labele sente iha laran ema halo diskriminasaun mai ita maibé hatudu ba ema hotu katak ha’u mós bele. Ita lakohi ema ida iha kotuk. Ita espera liuhusi atividade ne’e ita bele halo diskusaun ida-ne’ebé di’ak no hetan solusaun ba problema ne’ebé ita hasoru, hodi ita bele hatama iha Planu Asaun Anuál,” nia dehan.
Enkuantu atividade hetan partisipasaun másimu husi líder komunitária, Ema ho Defisiénsia sira no parte interresada sira, programa ne’e realiza tanba hetan apoia finanseira husi UN-WOMAN, UNICEF no seluktan.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2022/07/04/pn-ratifika-konvensaun-direitu-ba-ema-ho-defisiensia/
Jornalista:Sergio da Cruz
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





