DILI, 20 Outubru 2025 (TATOLI) – Vise-Primeiru Asuntu Ekonómiku Interinu, Marcos da Crus, akompaña entidade tutela aprezenta proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ba Parlamentu Nasionál (PN).
Atuál Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) ne’e hato’o foka prinsipál ba tinan oin mak atu kontinua hadi’a serbisu ba povu, hametin produsaun ai-hán no sustentabilidade ambientál no promove turizmu nu’udar motór xavi ida ba kresimentu ekonómiku.
“No asegura kada dolár ne’ebé aloka uza ho efisiente, transparánsia no lori benefísiu loloos ba povu, liuliu agrikultór, peskadór, operadór turizmu, komunidade lokál ne’ebé depende ba setór sira ne’e,” nia hato’o liuhusi audiénsia públika konjunta ho Komisaun C Finansa Públika no Komisaun D Ekonómia no Dezenvolvimentu ba proposta OJE 2026 iha sala plenária, Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.
Proposta OJE 206 Gabinete Vise-Primeiru Asuntu Ekonómiku prevee $616, 004 hodi aloka ba saláriu bensimentu $262,232, bens no serbisu $292,095, kapitál menór $61,678. Hodi finansia programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa rua no atividade neen.
Governante ne’e hato’o proposta OJE tinan oin husi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) $9, 547, 753 aloka ba saláriu bensimentu $4.48, 514, bens no serbisu $4,713,213, transferénsia públika rihun $200, kapitál dezenvolvimentu rihun $586.26
Hodi relata ezekusaun OJE 2025 MKAE atinji ona 64% husi montante inisiál millaun $4-resin.
Nia relata mós progresu ezekusaun OJE 2025 ba Institutu Públiku tutela hamutuk 11 ho orsamentu hamutuk millaun $18.881,322, ezekuta ona 54.4%. Investimentu ne’e hatudu kompromisu atu hametin setór produtivu hodi hadi’a prestasaun serbisu públiku no promove kresimentu ekonómiku ne’ebé sustentável.
Halo esforsu kontinua garante investimentu públiku ne’ebé atribui iha I.P sai instrumentu efetivu atu sustenta kresimentu ekonómiku sustentável, inovasaun no modernizasaun administrativu
“Mezmu orsamentu 2026 reprezenta redusaun 8.9% kompara ona tinan 2025, instituisaun públiku 11 iha MKAE kontinua kompromete hatán objetivu estratéjiku nia laran liuhusi jestaun finanseira prudente, efisiénsia operasionál no serbisu públiku ne’ebé di’ak”, Nia dehan.
Ba Ministériu Turizmu no Ambiente ba tinan oin $9,547, 753 hodi aloka ba saláriu vensimentu $4,048,514, bens no serbisu $4,713, 213, transferénsia públika rihun $200, kapitál dezenvolvimentu rihun $586,026
Prioriza programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa tolu, atividade 11.
Programa protesaun no konservasaun ambiente ho sub-programa lima, atividade 17 no programa turizmu ho sub-programa lima, atividade 16.
MKI prevee $8.384, 463
Ministru Komérsiu Indústria (MKI), Nino Perreira, aprezenta proposta OJE 2026 $8.384, 463. Hodi aloka ba saláriu bensimentu $3.559,616, bens no serbisu $4.554, 847, kapitál menór rihun $60 no kapitál dezenvolvimentu rihun $210.
Orsamentu ne’e finansia programa dezenvolvimentu no funsionamentu instituisionál $3.928, 743.
Programa investimentu no diversifikasaun ekonómiku aloka $4. 455, 270 ne’ebé aloka ba setór komérsiu $2.898, 93, setór indústria $1.507, 627.
MKI Aprezenta progresu ezekusaun OJE 2025 atinji ona 76.6% husi montante inisiál $8.731.462.
Deputadu FRETILIN, Antonino Bianco, kontinua preokupa ho balansu importasaun no exportasaun kada tinan. Tanba ekonomia país depende liubá despeza setór públiku 90%, hodi rekomenda MKI, Ministériu Agrikultura ho entidade relevante sira seluk atu haree foku hodi kore an husi depedénsia ne’e hodi asegura seguransa ai-hán, aumenta produsaun rai-laran.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins




