iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Xanana: Tama ASEAN sai oportunidade no responsabilidade boot ba Timor-Leste 

Xanana: Tama ASEAN sai oportunidade no responsabilidade boot ba Timor-Leste 

Povu, hamutuk ho estudante sira, bainhira simu Primeiru Ministru Xanana Gusmao hafoin fila husi Malázia hodi partisipa serimónia adezaun Timor-Leste sai membru plenu ASEAN. Dili 29 Outubru 2025. Foto TATOLI/António Daciparu

DILI, 29 Outubru 2025 (TATOLI)-Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, ho delegasaun fila hikas mai país hafoin partisipa iha Simeira ASEAN ba da-47 no Timor-Leste nia integrasaun ba ASEAN hanesan membru ba da-11 iha Malázia.

Delegasaun ne’e to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Dili, pur volta tuku 17h30 ho aviaun Aero Dili.

Hafoin tun husi aviaun, Primeiru-Ministru simu direta husi Vise-Primeiru-Ministru Mariano ‘Assanami’ Sabino, ne’ebé akompaña husi membru Governu sira, inklui reprezenta país ASEAN nian iha Timor-Leste.

“Tama ASEAN oportunidade di’ak tebes ba ita, maibé serbisu sei maka’as, asuntu ne’ebé foin daudaun diskute iha ne’ebá, sei fó hatene ba hothotu bele komprende katak tama iha ASEAN la’ós hanesan ita temi karik ‘prezente’ oan ida, maibé la’e. Tama iha ASEAN tanba ita mak hakarak sai nu’udar responsabilidade boot ida ba rai ASEAN, liuliu ba ita rasik”, Xanana Gusmão hateten iha salaun VVIP, Aeroportu Komoro, Dili.

Nia esplika tama ASEAN hanesan responsabilidade boot ba Timor-Leste tanba iha hela problema barak tebes hanesan edukasaun. “Tanba nasaun sira ba oin ona, kualidade ensinu sira loke, agrikultura sira loke, saúde sira loke no relasaun entre emprezariu sira loke, inklui buat oioin de’it”.

“Tanba ne’e mak ita hotu, liuliu joven sira, agora ne’e prepara hela, imi ikus fali mai mak sei hetan benefísiu más labele hein de’it atu hetan benefísiu, maibé tenke la’o bá hodi aprende, loke hanoin, ita tenke muda ita-nia karáter, mentalidade. Ha’u dehan dalabarak ona, liuliu ba joven sira labele husu ba Estadu saida mak Estadu sei fó , maibé husu ba ó nia-an rasik saida mak ó bele  fó ba rai no povu ida-ne’e”, nia dehan.

Xefe Governu ne’e realsa katak joven ida atu dezenvolve nia rai tenke hadi’a no haluan nia koñesimentu hodi prepara atu to’o tempu sei lori Timór ba dalan di’ak nian.

“Ne’e duni tama ASEAN oportunidade di’ak ida ba ita, más la’ós de’it ita atu tama ho oportunidade, maibé tenke esforsu an tebes iha área hothotu, hanesan iha cybercrime, money loundry , no seluk tan”, dehan.

Nia salienta tinan ida-ne’e depoizde Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 pasa iha Parlamentu Nasionál, Governu sei prepara didi’ak asuntu sira-ne’e hodi loke ba povu tomak, liuliu joven sira ne’ebé agora estuda matenek tebes, hodi labele hanoin katak atu muda sistema ida la’ós tuda no sunu karreta, maibé hodi hanoin katak muda sistema no atu harii baze ba dezenvolvimentu tenke sai husi ulun, husi koñesimentu no asaun.

Hafoin Timor-Leste tama ofisialmente sai membru ASEAN, iha biban ne’e nia parte mós lori povu nia naran agradese ba reprezentante país ASEAN nian iha Timor-Leste, tanba ho sira-nia vontade ajuda Timor-Leste tama ASEAN.

Aleinde ne’e, Xanana Gusmão mós la haluha agradese ba Primeiru-Ministru Malázia Dato Seri Anwar Ibrahim, tanba depoizde ASEAN Summit 2025 iha Laos, nia dehan “ha’u tenke bá Malázia, entaun Maiu ha’u tenke bá no husu ita halo preparasaun másima durante mandatu fó apoiu tomak Timor-Leste tama ASEAN”.

“Hanoin tama ASEAN, bá tama de’it maibé la espera Malázia sira prepara serimónia boot ne’ebé halo ita nia fuan atu monu sala-sala. Ne’ebé ida-ne’e la’ós ikus ona, maibé agora mak atu hahú responsabilidade barak boot ba Timor-Leste”, nia afirma.

Xefe Governu relata bainhira tama ASEAN, antes ne’e Timor-Leste tama ratifika ona akordu barak, norma no prinsípiu oioin, ikus mak Governu sei fó hatene fali ba povu tomak kona-ba saida mak Governu ratifika no saida mak Parlamentu Nasionál tenke ratifika.

“Ne’ebé ikusmai ita tenke fó hanoin ba malu, ita bá ho valór no prinsipiu ida ho hanoin saida, hanoin mak ida-ne’e, hametin paz, hametin kooperasaun entre nasaun no ajuda malu hodi ita bele dudu dezenvolvimentu ekonómiku, dezenvolvimentu sosiál iha área oin-oin ne’ebé iha”, konklui.

Jornalista : Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!